-
Logaritamsko računalo
logaritamsko računalo (logaritmar) je sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd.
William Oughtred izradio je 1622. godine logaritamsko računalo. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Charles Babbage je 1822. godine preporučio izradu stroja društvu Royal Astronomical Society. Njegov se stroj koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. Stroj nije dovršen, a Babbage se primio dizajna analitičkog stroja. -
Analitički stroj
Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Ovaj stroj, makar nije u potpunosti realiziran po Babbagovom planu, smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjim. -
Sortirni stroj
Američki statističar Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), koje su 1890. bile upotrijebljene pri obračunu poreza. Izum je nazvan sortirnim stojem. Pokrenuta je komercijalna proizvodnja Hermanovog proizvoda. -
Z3
Konard Zuse godine 1938. izrađuje računalo Z1. Kasnije izrađuje Z2. Godine 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. Iduće godine je nastala nadograđena inačica stroja Z4. -
Mark 1
Drugi svjetski rat utjecao je na nagli razvoj elektroničnih računala. Na više različitih lokacija u otprilike isto vrijeme izrađene su preteče suvremenih elektroničnih računala. H. Aiken 1943.g. dovršio je prvo elektromehaničko računalo MARK 1. Težilo je 5 tona i imalo je nešto manje od milijun dijelova,dužine 17 m i visine 2,5 m. Glavna prednost je potpuna automatizacija - nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom. Pojava računala Mark 1 označilo je "početak ere modernih računala". -
ENIAC
Pojavom elektronike nastaje ENIAC koji se smatra prvim elektroničkim računalom. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima (17 468 cijevi, 30km kabela, težina 30 tona) te je moglo rješavati različite zadatke (mogao je izvesti 5 000 zbrajanja u sekundi). Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno (nisu se mogle promijeniti opcije rada računala). -
Period: to
Prva generacija računala
Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad.
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Prodan je američkom Uredu za popis stanovništva (engl. U.S. Census Bureau). UNIVAC je kratica za UNIVersal Automatic Computer, a proizvodila ga je kompanija Remington Rand, nekadašnji proizvođač oružja i pisaćih strojeva. Današnji je nasljednik te kompanije korporacija Unisys. -
Period: to
Duga generacija računala
Druga generacija se temelji na tranzistorima. Za pohranu koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. Korištenje tranzistora smanjilo je fizičke dimenzije, potrošnju energije, zračenje topline i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Povećana je pouzdanost stroja, tranzistori manje kvarili nego elek. cijevi. -
Period: to
Treća generacija računala
U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
Četvrta generacija računala
U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. Četvrta generacija računala koristi mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Među mnogim stvarima pojavljuju se laserski pisači. -
Period: to
Peta generacija računala
Generacija koja i danas traje. Veća primjena osobnih računala (jeftinija, lakša za korištenje). Nastaju prijenosna računala. Razvoj računalnih programa dostupnijih ljudima za korištenje. Razvija se u Japanu početkom 80-tih, cilj napraviti inteligentna računala (sposobnost učenja, izvođenja zaključaka, donošenja važnih odluka). Pojavljuju se područja istraživanja u industriji računala, ekspertni sustavi, robotika i prirodni jezici, novosti u arhitekturi i građi računala.