-
logaritamsko računalo
logaritamsko računalo (logaritmar/šiber), sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator (kotač)
- u Parizu, Gottfried Wilhelm Leibniz (njemački matematičar i filozof, utemeljitelj binarnog brojevnog sustava) izradio je stroj (kalkulator) sličan Pascalini koji je bio mnogo savršeniji od prethodnih dvaju i mogao je obavljati sve četiri osnovne računske operacije, no nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi.
-
diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo specijalne namjene čije je nacrte izradio Charles Babbage. Dizajniran za računanje polinomnih funkcija. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. Diferencijalni stroj mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija, čime je također izbjegao potrebu za množenjem i dijeljenjem. No ovaj stroj nije nikada dovršen iz više razloga, među kojima je nedostatak novaca. -
analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala, što uključuje binarni sustav, ulazno-izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, centralnu jedinicu za obradu te programski jezik. Kao i diferencijalni stroj, ni ovaj stroj, zbog financijskih i političkih problema, nije dovršen za života Charlesa Babbagea. -
sortirni stroj
Herman Hollerith je godine 1884. kreirao stroj za razvrstavanje bušenih kartica, sortirni stroj. Taj stroj je prvi moderni stroj za obradu podataka (nije obavljao aritmetičke operacije nego je prebrojavao podatke). Kreiran je za potrebe popisa stanovništva 1890. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice (papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak). -
Z3
- Konrad Zuse izrađuje računalo Z1, nešto kasnije nastaje Z2. 1942. Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre, a 1943. izrađuje Z4. Temeljni element ovih računala bili su elektromagnetski releji. Zuse je tada poznavao mogućnosti elektronskih cijevi, ali se zbog nepouzdanosti odlučio za releje. U Njemačkoj nisu pridavali velik značaj njegovim radovima te je razvoj programibilnih kalkulatora bio isključivo rezultat njegova entuzijazma.
-
Mark 1
- Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo Mark 1. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova. Ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima.
-
ENIAC
Na početku 1946. godine izrađeno je prvo elektroničko računalo opće namjene ENIAC. Temeljni elektronički element bila je elektronička cijev. U ENIAC-u je bilo oko 18000 elektroničkih cijevi, 30 kilometara kabla, a težina ENIAC-a je bila 30 tona. ENIAC je mogao izvesti 5000 zbrajanja u sekundi. Napredak kod ovog računala je mogućnost spremanja podataka u memoriju. Mana računala je ta da je trošilo mnogo struje te nije bilo programibilno. -
Period: to
1. generacija
Temeljni element za pokretanje računala prve generacije bile su elektronske cijevi. Za pohranu podataka koristile su se bušene kartice i papirnate vrpce. Programi su bili pisani u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su bila ogromna, trošila mnogo energije te su bila složena za rad. -
UNIVAC
UNIVAC (UNIVersal Automatic Computer) bilo je prvo računalo za komercijalnu upotrebu, temeljeno na tranzistorima, a proizvodila ga je kompanija Remington Rand, nekadašnji proizvođač oružja i pisaćih strojeva. Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računalnih sustava temeljila se na tranzistorima. Za pohranu podataka koristili su se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi su bili pisani u simboličkim jezicima koji su bili razumljiviji ljudima. Računala su i dalje bila ogromna, ali su trošila manje energije, imala više memorije te se njima lakše upravljalo. -
Period: to
3. generacija
U trećoj generaciji koristilo se više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Računala su postala manja, jeftinija za proizvesti te trošila manje energije i brže obrađivala podatke. Programiranje računala olakšano je uporabom viših programskih jezika. Ostvarila se mogućnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogućnost priključivanja terminala koji omogućuju daljinsku obradu podataka. -
Period: to
4. generacija
U četvrtoj generaciji nastali su čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji su omogućili proizvodnju i razvoj osobnih računala ili PC. Dolazi do razvoja hardwarea. Nižih cijena te malih dimenzija računala. Koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima. -
Period: to
5. generacija
Generacija računala koja traje i danas. Dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija i lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala. Razvijaju se računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje. Pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
