-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo je sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Preteča sprava kalkulatora .Sastoji se od jednoga čvrstog i pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva te označeni i sami brojevi. -
Pascalina
Pascalina je stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Napravio ga je Blaise Pascal zbog oca poreznika. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Sastavljen je od međusobno povezanih zupčanika. -
Leibnizov kalkulator
Ovaj stroj je izradio Gottfried Wilhelm Leibniz koji je bio sličan Pascalinu te je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali nije bio toliko precizan u računanjima. -
Diferencijski stroj
Charles Babbage izdradio je nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. -
Analitički stroj
Analitički stroj je dizajnirao Charles Babbage kao proširenje diferencijskog stroja s tim da je analitički stroj bio programibilan.
Analitički stroj imao je odlike modernih računala :
binarni sustav
ulazno-izlaznu jedinicu
jedinicu za pohranu podataka
centralna jedinica za obradu
programski jezik. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith je izumio prvi stroj koji je radio na bušene kartice (koje su se koristile za pohranu podataka).
Stroj se u to vrijeme koristio za ubrzanje postupka brojanja.
Brojanje glasova je bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja. -
Z3
Konrad Zuse je dizajnirao njemačko elektromehaničko računalo Z3.
Radi na principu binarne algebre. Nije se smatrao vitalnim pa nikada nije stavljen u svakodnevni rad. Originalni Z3 uništen je tijekom savezničkog bombardiranja Berlina . -
Marko1
Howard Aiken izradio je prvo elektromehaničko računalo Mark1 .
Dugačko 16 metara i visoko 25 te duboko 1 metar.
Težilo je pet tona, sadržavalo 760000 pojedinosti, upotrebljavalo se 530 milja žica, 3000000 žičnih veza, 3500 višestrukih releja s 35000 kontakata. Takva veličina računala nije nikoga iznenadila. -
ENIAC
ENIAC je ime prvog elektroničkog računala. Bio je unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. ENIAC je utjecao je na izgradnju drugih računala. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima te je moglo riješiti različite zadatke. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku te je imalo malu memoriju. -
Period: to
1. generacija računala
Računala koja su koristila elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Za pohranu podataka koriste se bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad. -
UNIVAC
UNIVAC je stvoren četiri godine nakon ENIAC-a. Bio je težak 13 tona. Prvo računalo opće namjene za komercijalnu upotrebu. Postao slavan kad je predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora. -
Period: to
2. generacija računala
Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Za pohranu podataka koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
3. generacija računala
Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Računala postaju manja, jeftinija za proizvodnju te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i više programski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija računala
Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavom novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
5. generacija računala
Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja".