Mezopotamija, Pezija i Egipat

otkriće pisma - slikovno i klinasto pismo

3500 BCE

Slikovno pismo jedno je od najstarijih oblika zapisivanja. Čini ga niz jednostavnih slika koje označuju predmete, stvari, pojave i događaje. Ne postoji točno određen i konačan broj znakova niti znakovi imaju točno određen oblik ili značenje.
Nakon slikovnog pisma nastalo je klinasto pismo, pojednostavljeno slikovno pismo.
Oba pisma izumili su Sumerani.

Ujedinjenje Egipta

3100 BCE

Vladar Gornjeg Egipta - Menes, porazio je Donji Egipat te je tako ujedinio Egipat. Od tada Egiptom vladaju razne vladarske obitelji - dinastije (ukupno 31).
Najvažniji arheološki izvor o ujedinjenju Egipta je Narmerova paleta.

staro egipatsko kraljevtsvo

Period: 2700 BCE to 2200 BCE

Egipat se širi na jug (u Nubiju) te na sjeveroistok (Sirija). Između 2700.g.pr.Kr. i 2200.g.pr.Kr. vladalo je razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. U to vrijeme gradile su se piramide.
Najvažniji vladari tog vremena bili su:
- Zoser (Đoser) --> gradi prvu piramidu
- Keops --> najveća piramida
- Kefren
- Mikerin
Oko 2200.g.pr.Kr. događala se velika kriza.
Posljedive krize su raspad Stare države i nastanak tzv. Prvog međurazdoblja.

Lugalzagesi

2360 BCE

Lugalzagesi bio je najznačajniji sumerski vladar. Pokušavao je stvoriti jedinstvenu sumersku državu, ali je samo djelomično uspio. Osvojio je nekoliko sumerskih gradova te se proglasio kraljem. Sumerom je vladao kratko, oko 70 godina. (Sumerani su pali pod vlast Akađana)

uspon akadske države - Sargon

2340 BCE

Vođa akadske države (Akađana) bio je Sargon. Uspon Akađana započeo je kada je Sargon došao na vlast. Sargon je pokrenuo mnoga osvajanja te se pod njegovom vlašću našao cijeli Sumer. Sargon je stvorio prvo veliko svjetsko carstvo u povijesti (od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva).

Prvo međurazdoblje

Period: 2200 BCE to 2040 BCE

Prvo međurazdoblje nastalo je između 2200.g.pr.Kr. i 2040.g.pr.Kr..
Obilježja Prvog međurazdoblja su:
- decentralizacija zemlje jačaju nomarsi)
- socijalni nemiri (pobune nižih slojeva, pljačke)
- upadi stranaca (posebno u deltu Nila)

razdoblje III. dinastije Ura - "sumerska renesansa"

2100 BCE

Sumerani se opet uzdižu nakon propasti Akađana. Sumerska se država obnovila pod trećom dinastijom iz Ura i ubrzo je dosegnula nekadašnju veličinu proširenjem vlasti do sjevera Sirije i do Elama. U tzv. sumerskoj renesansi, u vrijeme izgradnje monumentalnih građevina, službeni akadski jezik bio je zamijenjen sumerskim.
Sumerska renesansa nije trajala dugo te su nakon nje Sumerani zauvijek nestali.

Srednje kraljevstvo

Period: 2040 BCE to 1786 BCE

U Srednjem kraljevstvu, vladari XI. i XII. dinastije stabilizirali su stanje u državi. Srednje egipatsko kraljevstvo osnovao je vladar Mentuhotep II., a najvažniji vladar Srednje države bio je Sesostris III.. On je širio državu, vršio je centralizaciju zemlje (ukinuo formaciju nomarha) te je jačao gospodarstvo (gradilo se umjetno jezero u Fajumu).

Hamurabi - najpoznatiji svjetski zakonodavac; starobabilonska država

1800 BCE

Hamurabi je bio vladar starobabilonske države (sjedište u Babilonu). Svojoj je vlasti podložio čitavu Mezopotamiju te područje Sirije i Jordana na istočnom Sredozemlju.
u 18.st.pr.Kr. sastavio je najpoznatiji mezapotomski zakonik, Hamurabijev zakkonik. Hamurabi je zakonik uklesao na stelu od crnog dorita.
Nakon njegove smrti, babilonska se država raspada te nestaje na nekoliko stoljeća.

Drugo međurazdoblje

Period: 1786 BCE to 1552 BCE

Nakon smrti Sesostrisa III. egipatska država opet slabi te se događa nova kriza koja je dovela do Drugog međurazdoblja.
U Drugom međurazdoblju, nomadi s istoka (Hiksi) prodrli su u Egipat te su preuzeli vlast, donijeli su nova oružja (bojna kola i konje te broncu) i sagradili su novu prijestolnicu u delti Nila- Avaris.

Nova egipatska država

Period: 1552 BCE to 1100 BCE

Hiksi su vladali Egiptom stotinjak godina. Sredinom 16.st.pr.Kr. vladari egipatskog grada Tebe pokrenuli su oslobodilački rat protiv Hiksa. Nakon rata, Hiksi su potjerani te je stvorena Nova egipatska država.
Osnivač Nove egipatske države bio je faraon Amozis I. (18. diastija).
Obiljažja Nove države su:
- velika vojna moć (posljedica: velika osvajanja) --> Za vrijeme Tutmozisa III. Egipat dostiže najveći tetorijalni opseg.
- gospodarski i kulturni procvat --> novčani danak, gradnja hramova,...

kraljica Hatšepsut

1460 BCE

Kraljica Hatšepsut je uz Tutomozisa III. i Ramzesa II. bila najvažniji vladar 18. dinastije.
Kraljica Hatšepsut gradila je veliki hram u Deir el Bahriju, poduzela je trgovačku ekspediciju u Punt.

Asirija

1400 BCE

Asirija je država država u sjevernoj Mezopotamiji. Glavni grad Asirije bio je Ašur, na rijeci Tigris. Asirija je u početku bila vrlo slaba država te je bila pod stranom vlašću. Tek u 14.st.pr.Kr. Asirija je ppostala moćna te se počela širiti.
Asirski ratnici bili su vrlo okrutni (etničko čišćenje) te je asirska vojska bila stalna, u odnosu na druge.

faraon Amenofis IV.

1400 BCE

Faraon Amenofis IV. započeo je vjerusku reformu. Proglasio je Atona kao najvažnijeg boga (=Sunčev disk). Sebi mijenja ime u Eknaton, a njegova žena zove se Nefertiti.
Nakon njegove smrti reforma je odbačena te je njegov maloljetni sin Tutankamon bio prisiljen ponovo vratiti stare bogove.

Ramzes II.

1300 BCE

Ramzes II. bio je posljednji veliki egipatski vladar. Ratovao je s Hetitima u Prednjoj Aziji te je gradio veličanstvene hramove u Luksoru i Abu Simbelu.
Od 11.st.pt.Kr. Egipat sve više slabi, gubi osvojene teritorije i dolazi pod vlast stranih naroda.

Tiglatpilesar III.

800 BCE

Tiglatpilesar III. bio je asirski kralj koji je osvojio cijelu Mezopotamiju u 8.st.pr.Kr. Vladao je Asirijom oko 18 godina te je u to vrijeme uveo napredne građanske, vojne i političke sustave. Stvorio je prvu profesionalnu stajaću vojsku u Asiriji.

Asurbanipal

700 BCE

U vrijeme kralja Asurbanipala, Asirija je bila najveća. Asurbanipal je vladao Mezopotamijom, Sirijom, Palestinom i Egiptom. Asurbanipalova prijestolnica bio je grad Niniva. Asurbanipalje u Ninivi je bogatu biblioteku s oko 30000 glinenih pločica.
Nakon njegove smrti, Babilonci i Medijci su srušili asirsku državu (610,g,pr,Kr.).

Nabukodonosor II.; novobabilonska država

600 BCE

Novobabilonska država doživjela je svoj vrhunac za vrijeme vladavine Nabukodonosora II., koji je započeo velike gradnje u Babilonu pretvorivši ga u raskošan grad (dvostruke gradske zidine, obnova zigurata, gradio je kanale, ceste,...).
Nabukodonosor II. osvojio je Mezopotamiju, Egipat i Palestinu. Osvojio je i Jeruzalem te je odveo Židove u tzv. babilonsko ropstvo.
Nakon njegove smrti država mnogo slabi.
Novobabilonska država propala je 539.g.pr.Kr. zbog napada perzijskog kralja Kira Velikog.

Perzija - prva država na tri kontinenta

550 BCE

Perzija je bila država koja je zauzimala prostor današnjeg Irana (prijestolnica - Perzepolis). Plemenske zajednice bile su ujedinjene pod vodstvom obitelji Ahemenida. Uspon Perzije otpočeo je oko 550.g.pr.Kr. kada je ahemenidski vladar Kir II. Veliki preuzeo vlast u Mediji te je razorio novobabilonsku državu. Kralj Kir II. oslobodio je Židove iz babilonskog ropstva.

Kambiz II.

525 BCE

Kirov nasljednik bio je Kambiz II. koji je osvojio Egipat 525.g.pr.Kr.

Darije I.

500 BCE

Darije I. bio je nasljednik Kambiza II.. Širio je vlast Perzijanaca u Europu. Time je stvoreno prvo carstvo koje se prostiralo na tri kontinenta. Perzijanci su državu podijelili na pokrajine, zvane satrapije.
Neuspješno je ratovao protiv Grka (poraz kod Maratona)
Darije I. gradio je ceste, organizirao je prvu poštansku službu te je uveo zlatni novac - darik.

Kserkso I.

486 BCE

1. godine bila je krunidba kralja Kserksa I. Kserkso I. nastavljao je neuspješne ratove protiv Grka (poraz kod Salamine). Nkon njegove smrti Perzija počinje slabiti.

Egipat- rimska provincija

30 BCE

Konačno slabljenje počelo je pred kraj 20. dinastije kada je Egipat prestao postojati kao jedinstvena država pretvorivši se uskoro u lak plijen svojih susjeda i novih moćnih sila.
Došavši pod vlast Rima 30.g.pr.Kr., Egipat se pretvara tek u jednu od rimskih provincija izgubivši tako svoju samostalnost.