Mezopotamija, Perzija i Egipat

Nastanak Mezopotamije

5000 BCE

Prve civilizacije nastaju uz tokove velikih rijeka, Eufrata i Tigrisa, Nila, Inda i Jangcea, a najstarija od njih pojavlja se u južnoj Mezopotamiji na području Sumera.

Otkriće pisma

3500 BCE

Prvi narod koji je izumio pismo bili su Sumerani 3500.g.pr.Kr. Poslije se pojavilo klinasto pismo (pojednostavljeno slikovno pismo).

Povijest Mezopotamije, Perzije i Egipta

Period: 3500 BCE to 330 BCE

Ujedinjenje Egipta

3100 BCE

Vladar Gornjeg Egipta porazio je Donji Egipat te je tako ujedinio Egipat 3100.g.pr.Kr. Od tada Egiptom vladaju dinastije (razne vladarske obitelji). Najvažniji arheološki izvor o ujedinjenju je Narmerova paleta.

Staro egipatsko kraljevstvo

2700 BCE

To je razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta koji se širi na jug (u Nubiju) i na sjeveroistok (u Siriju). Grade se piramide. Najvažniji vladari tog razdoblja su : Zoser, Keops, Kefren i Mikerin.

Staro egipatsko kraljevstvo

Period: 2700 BCE to 2200 BCE

Lugalzagezi

2360 BCE

Lugalzagezi je najznačajniji sumerski vladar. Pokušavao je stvoriti jedinstvenu sumersku državu te je samo djelomično uspio. Osvojio je nekoliko sumerskih gradova i proglasio se kraljem 2360.g.pr.Kr.

Akadska država - Sargon

2340 BCE

Akadska država bila je prvo casrtvo u povijesti. Akadski vođa bio je Sargon koji je pokrenuo velika osvajanja. Pod njegovom vlašću našao se cijeli Sumer koji je tako prvi put bio ujedinjen pod vlašću jednog vladara. Sargon je također ovladao područjem od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora.

Velika kriza Stare Države

2200 BCE

Velika Kriza nastala je zbog raspada Stare države i zbog nastanka Prvog međurazdoblja.

Prvo međurazdoblje

2200 BCE

Prvo međurazdoblje posljedica je nastanka Velike krize. Najvažniji povijesni izvor iz tog međurazdoblja je Žalopojka Ipu Ura. Obilježja Prvog Međurazdoblja su decentralizacija, socijalni nemiri i upadi stranaca.

Prvo međurazdoblje

Period: 2200 BCE to 2040 BCE

Sumeranska renesansa

2100 BCE

Sumeransa renesansa bila je razdoblje III. dinastije Ura kojom su zavladali Sumerani. Razdoblje je obilježila pojačana izgradnja hramova (zigurata) jer su vlasti nastojale iskoristiti religiju u svrhu homogenizacije te postojanje mnoštva robova zbog upadanja u dugove. Također je bilo važno to što je u svakom naselju postojao vladarev upravitelj zbog prikupljanja poreza i slanja prihoda u središte države. Na kraju sumerska vlast je propala,a cijeli prostor je pao pod utjecaj Amorićana.

Srednje egipatsko kraljevstvo

Period: 2040 BCE to 1786 BCE

Srednje egipatsko kraljevstvo

1900 BCE

U Srednjem kraljevstvu vladari XI. i XII. dinastije stabilizirali su stanje u državi. Srednje egipatsko kraljevstvo osnovao je vladar Mentuhotep II. Najvažniji vladar Srednje države bio je Sesostris III. On je širio državu, vršio je centralizaciju zemlje (ukinuo formaciju nomarha) te je jačao gospodarstvo (gradilo se umjetno jezero u Fajumu).

Hamurabijev zakonik

1800 BCE

Hamurabijev zakonik donio je najmoćniji vladar staro-babilonske države Hamurabi. Osvojio je veći dio Mezopotamije. Nakon njegove smrti dolazi do raspada i privremenog nestanka babilonske države.

Drugo međurazdoblje

Period: 1786 BCE to 1552 BCE

Drugo međurazdoblje

1700 BCE

Nakon smrti Sesostrisa III. egipatska država opet slabi te nastaje nova kriza, odnosno Drugo međurazdoblje. Nomadi (Hiksi) upali su s istoka u Egipat te su preuzeli vlast u 17.st.pr.Kr. Oni su donijeli nova oružja: bojna kola, konje i broncu te su gradili novu prijestolnicu u delti Nila - Avaris.

Nova egipatska država

1552 BCE

Prvih stotinjak godina Egiptom su vladali Hiksi, no sredinom 16.st.pr.Kr vladari Tebe pokreću oslobodilački rat protiv Hiksa nakon kojeg su oni protjerani. Tako je stvorena Nova Egipatska država. Osnivač je bio faraon Amozis I. Obilježja Nove države bila su velika vojna moć te gospodarski i kulturni procvat.

Nova egipatska država

Period: 1552 BCE to 1100 BCE

Kraljica Hatšepsut

1460 BCE

Kraljica Hatšepsut je uz Tutomozisa III. i Ramzesa II. bila najvažniji vladar 18. dinastije. Ona je gradila veliki hram u Deir el Bahriju te je poduzela trgovačku ekspediciju u Punt.

Vjerska reforma

1400 BCE

Vjersku reformu započeo je faraon Amenofis IV. Proglasio je Atona kao najvažnijeg boga te je sebi promijenio ime u Eknaton. Nakon njegove smrti reforma je odbačena te je njegov sin Tutankamon prisiljen ponovno vratiti stare bogove.

Razmes II.

1300 BCE

Razmes II. bio je zadnji moćni vladar Egipta koji je gradio najveće hramove.

Asirska država

930 BCE

Središte asirske države bio je grad Ašur koji je bio smješten na sjecištu najvažnijih karavanskih putova. Asirska država na vrhuncu moći našla se tek u 8. i 7. st.pr.Kr. kada je na vlasti bio Tiglatpileser III., a nakon njega Asurbanipal. Nakon smrti Asurbanipala Asirija je počela slabiti i raspadati se te je došlo do pada najvažnijih asirskih gradova - Ašura i Ninive.

Tiglatpilesar III.

800 BCE

Tiglatpilesar III. je bio asirski kralj koji je osvojio cijelu Mezopotamiju.

Asurbanipal

700 BCE

Za vrijeme najznačajnijeg asirskog kralja Asurbanipala Asirija je bila najveća. Utemeljio je u Ninivi bogatu biblioteku s oko 30000 glinenih pločica ispisanih tekstovima (Asurbanipalova knjižnica u Ninivi).

Kir II.

600 BCE

Kir II je bio perzijski kralj. U njegovo doba vladala je dinastija Ahemenida. Osvojio je Mediju, Novobabilosnku državu i Malu Aziju te je oslobodio Židove iz babilonskog ropstva.

Novababilonska država - Nabukodonosor II.

600 BCE

Vrhunac svoje moći Novobabilonska država doživjela je za vladavine Nabukodonosra II. On je osvojio Mezopotamiju, Siriju, Palestinu i Jeruzalem te je odveo Židove u babilonsko ropstvo. U Babilonu je poduzeo velike gradnje tako što je gradio dvostruke gradske zidine, obnovio je Zigurat te je gradio kanale, ceste, viseće vrtove... Poslije njegove smrti država naglo slabi.

Kambiz II.

525 BCE

Kambiz II. je Kirov nasljednik. Osvojio je Egipat 525.g.pr.Kr.

Darije I.

500 BCE

Darije I. naslijedio je Kambiza II. Širio je vlast Perzijanaca u Europu, gradio je ceste, organizirao je prvu poštansku službu te je uveo zlatni novac (darik). Neuspješno je ratovao protiv Grka te je bio poražen kod Maratona.

Kserkso I.

480 BCE

Kserkso I. nasljeđuje Darija I. Nastavio je voditi neuspješne ratove protiv Grka te je poražen u bitci kod Salamine. Nakon njegove smrti Perzija slabi.

Aleksandar Veliki - Pad Perzije

330 BCE

Pobijedio je Darija III. i osvojio je Perziju 330.g.pr.Kr.