Ključni događaji iz razdoblja Rimske Republike

Rimska republika

509 BCE

Rim pod vodstvom senata kao grad i država uspijeva zavladati cijelim Apeninskim poluotokom, Sredozemljem, sjevernom Afrikom i dijelovima Azije. Vlast u državi preuzima Senat, patricijsko vijeće staraca koje godišnje prima dva nova konzula.

Zakonik dvanaest ploča

451 BCE

To je bio prvi zakonik u kojem su bila zapisana rimska prava. Zakonik je bio objavljen na rimskom forumu na 12 ploča. Sastavila ga je komisija od 10 članova. Tekst Zakonika nije sačuvan u cijelosti. Zakonik dvanaest ploča sadrži pravila iz različitih pravnih područja: sudskoga postupka, obiteljskih prava, tutorstva i nasljednoga prava, prava vlasništva, pravnih poslova, susjedskih odnosa, odredbe o deliktima, javnom i sakralnom pravu.

Punski ratovi

264 BCE

Trajali su od 264 g. pr. Kr. do 146.g. pr. Kr. Tri rata vođena između Rima i Kartage za prevlast na Sredozemlju.

Reforme braće Grakho

133 BCE

Tiberije Grakho je kao pučki tribun 133. g. pr. Kr. zatražio u Senatu podjelu državne zemlje proleterima. Prijedlog je prihvaćen i zemlja je dodijeljena sirotinji. Takav razvoj događaja nije išao u korist bogatim. Idejom o promjeni stanja u Rimu nastavio se baviti njegov brat Gaj Grakho. Predložio je zakone o osnivanju kolonija za siromašne, bogati Rimljani se nisu slagali. Optužili su Gaja da postupa suprotno potrebama rimskoga naroda, 121. g. pr. Kr. izgubio položaj pučkog tribuna.

Prvi Građanski ratovi

88 BCE

Prvi Građanski rat trajao je od 88. do 82. godine prije Krista. Povod ratu je imenovanje vojskovođe za odlazak u rat protiv kralja Mitridata VI. Senat je imenovao Sulu, ali pritiskom populara mijenja odluku i imenuje Gaja Marija. Sula s vojskom ulazi u Rim, protjeruje marijevce i odlazi u pontski rat. Nakon povratka u Rim Sula se obračunava s marijevcima i uvodi diktaturu.

Katilinina urota

63 BCE

Kao Sulin pristaša isticao se okrutnošću u provođenju njegovih proskripcija. Kada mu je bila onemogućena kandidatura za konzulat, skovao je 65. pr. Kr. plan da se ubiju izabrani konzuli i sruši senatska vlast. Plan nije uspio, ali je to bio početak urote koja se proširila na cijelu Italiju. Glavni Katilinin protivnik bio je Ciceron. Katilina je pobjegao iz Rima i pao, zajedno s gotovo svim svojim pristašama, u bitki kraj Pistorije.

Prvi Trijumvirat

60 BCE

Prvi trijumvirat je naziv nezvaničnog političkog saveza Gaja Julija Cezara, Marka Licinija Krasa i Gneja Pompeja Velikog, još zvan savez trojice Njihov cilj je rušenje Republike i preuzimanje vlasti

Drugi Građanski rat

49 BCE

Drugi Građanski rat trajao je od 49. do 46. godine prije Krista. Cezar prelazi Rubikon granicu između Galije i Italije, time krši zakon jer vojska nije smjela stupiti na italsko tlo.

Cezarova diktatura

46 BCE

Njegove diktature su se provodile u razdoblju od 46. do 44. godine prije Krista. On je bio doživotni diktator, imperator, konzul, doživotni tribun. Zvali su ga ocem domovine. Nije ukinuo republikanska tijela vlasti. Neke od njegovih reformi su: neorganizacija Senata, potiće trgovinu, provodi kolonizaciju, romanizciju, izgradnju Rima i brojne druge. Nakon njegove smrti izbijaju nemiri u Rimu.

Smrt Gaja Julija Cezara

44 BCE

Najslavniji rimski vladar, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog Carstva. Pobjedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pr. Kr. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva. Ubijen je u atentatu.

Drugi Trijumvirat

43 BCE

Drugi trijumvirat je naziv za politički savez između Gaja Oktavijana , Marka Antonija i Marka Emilija Lepida, koji je sklopljen 26. studenog 43. godine pr. Kr. Savez je prvobitno sklopljen na rok trajanja od pet godina, ali je zatim produžen za još pet godina, pa je ukupno trajao od 43. do 33. godine pr. Kr. Trijumviri su imali vrhovnu vlast u državi, ograničenu jedino vremenskim rokom od pet godina.