Povijest informacijske službe u knjižnicama Hrvatske

Hrvatsko bibliotekarsko društvo

1939

S ciljem unapređenja bibliotekarstva kao struke, u prosincu 1939. godine hrvatski su knjižničari osnovali "Hrvatsko bibliotekarsko društvo". U početku se u Društvu okupljalo dvadeset članova, da bi desetak godina kasnije broj porastao na šezdeset.
Društvo je bilo posvećeno osnivanju i razvoju knjižnica, poticanju slobodnog pristupa informacijama te promicanju važnosti pisane kulturne baštine

Povijest informacijske službe u knjižnicama Hrvatske

Period: 1939 to 1962

Začeci informacijske službe u srednjoj se Europi pojavljuju početkom 20. stoljeća te se ono intenzivnije razvija između dva svjetska rata. Međutim, kada je riječ o hrvatskim narodnim knjižnicama, informacijska se služba počinje dosta kasnije razvijati - tek iza Drugog svjetskog rata.

Knjižnica poduzeća "Rade Končar"

1946

U pogledu specijalnih knjižnica, posebno mjesto zauzima INDOK odjel kao informacijsko-dokumentacijsko-komunikacijska služba, koji je još 1946. godine osnovao knjižnicu ondašnjeg poduzeća „Rade Končar“.
Osnivanjem Elektrotehničkog instituta 1961. godine (danas KONČAR - Institut za elektrotehniku), INDOK odjel djeluje u okviru samoga Instituta.

Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar

1947

Knjižnica “Andrija Štampar” osnovana je 1927. i jedna je od najstarijih javnozdravstvenih knjižnica u ovom dijelu svijeta. Iste je godine osnovan Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja čiji je knjižnica sastavni dio.
Središnja knjižnica fakulteta djeluje od 1947. kao Središnja medicinska knjižnica, s ciljem objedinjavanja stručnih knjižničnih poslova i referentne građe

Knjižnica Instituta Ruđer Bošković

1950

Knjižnica Instituta Ruđer Bošković osnovana je 1950. godine, a nalazi se na lokacijama u Zagrebu i Rovinju.
Najveća je hrvatska znanstvena knjižnica na polju prirodnih znanosti, a svojim fondom pokriva područja fizike, matematike, elektronike, kemije, biologije, medicine i znanosti o okolišu. Svojim osiguravanjem kvalitetnih zbirki i razvojem naprednih usluga, Knjižnica podupire sve znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta.

Vjesnik bibliotekara Hrvatske

1950

Vjesnik bibliotekara Hrvatske, časopis Hrvatskoga knjižničarskoga društva, od 1950. godine neprekidno izlazi. Od samih početaka namjena je časopisa bila objavljivanje znanstvenih i stručnih radova iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, kao i vijesti i izvještaja o radu Hrvatskoga knjižničarskog društva te priloga iz relevantnih tema u području zakonodavstva.

Gradska knjižnica u Zagrebu

1950

Gradska knjižnica u Zagrebu, inače osnovana 1907., uvela je 1950-ih godina prvog „bibliotekara-pedagoga“ čija je uloga bila rukovođenje kulturno-prosvjetnim radom te provođenje agitacije i zdrave propagande. U istom razdoblju organizira i prvi „pionirski“ (dječji) odjel.
Oni knjižničari čiji se posao oslanjao na korisniče potrebe, odnosno direktan rad s korisnicima, zovu se – informatori

"Informativna srijeda"

Apr 16, 1958

Prva "Informativna srijeda" održana je 16. travnja 1958. godine u knjižnici "Medveščak" u Zagrebu. To su bili redoviti tjedni sastanci zagrebačkih bibliotekara-informatora, na kojima su se donosili prikazi novoobjavljenih knjiga, razmjenijivala mišljenja o unapređivanju informativne službe ili pak ugošćavali pisci i nakladnici. Od 1995. sastanci "Informativne srijede" održavaju se u Gradskoj knjižnici s ponešto drugačijim programom

"Informativni dječji utorak"

1960

Iako je još od travnja 1955. godine za djelatnike "Pionirske knjižnice" uveden moderan sistem internog informiranja o novim izdanjima knjiga za djecu i mladež, pravi i redoviti informativni sastanci pod nazivom "Informativni dječji utorak" za narodne i školske knjižničare održavaju se tek od jeseni 1960. Od tada sve do danas, sastanci se održavaju svakog prvog utorka u mjesecu, osim u vrijeme školskih praznika.

Tri vrste obavijesti prema J. Živkoviću

1960

Janko Živković u članku “Priručna djela u knjižnicama”, objavljenom 1960. godine u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, izdvaja tri vrste obavijesti koje bi knjižnica morala moći dati korisnicima:
1) stvarne obavijesti (činjenični podaci)
2) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje/provjeravanje bibliografskih podataka - popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora)
3) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do određene knjige i slično)

Prvi Zakon o bibliotekama

1960

Godine 1960. donesen je prvi Zakon o bibliotekama (Narodne novine (49/1960)), čime su postavljeni konkretni pravni temelji za sustavni razvoj i daljnje djelovanje hrvatskih knjižnica.

Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u Zagrebu

1962

Savjetovanje bibliotekara i knjižničara održano 1962. godine donosi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije. Njime su doneseni podaci o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama. Željela se potaknuti bolja organizacija rada knjižnica u smislu održavanja više izložbi, javnih tribina i slično.
Pozitivno su istaknute zagrebačke i riječke knjižnice, posebice u vidu otvorenog pristupa građi