Inf naslovna slika

Povijesni razvoj računala (Sara Petrović, 1.c)

By sarapetrovic

  • LOGARITAMSKO RAČUNALO

    LOGARITAMSKO RAČUNALO
    Sprava koja se nekada koristila za izvođenje računskih operacija poput množenja, dijeljenja i potenciranja do određene razine točnosti.

  • PASCALINA

    PASCALINA
    To je mehanički stroj kojega je 1642. godine izumio Blaise Pascal. Mogao je zbrajati i oduzimati poprilično velike brojeve, a izumio ga je kako bi pomogao svom ocu porezniku. No, mana mu je bila nedovoljna preciznost pri računanju.

  • LEIBNIZOV KALKULATOR

    LEIBNIZOV KALKULATOR
    Stroj izrađen od strane Gottfrieda Wilhelma Leibniza bio je nešto napredniji od Pascaline time što je imao dodatne mogućnosti množenja i dijeljenja, no ne u potpunosti precizno.

  • DIFERENCIJALNI STROJ

    DIFERENCIJALNI STROJ
    Prvu ideju za sličnim strojem imao je J. H. Müller, ali ga nije mogao napraviti zbog nedostatka materijala. Ideja je bila da izvršava puno složenije zadatke te da ih kasnije ispiše na papir. Njegovu ideju je kasnije izvršio Charles Babbage, no zbog skupoće i složenosti stroja nije ga uspio dovršiti.

  • ANALITIČKI STROJ

    ANALITIČKI STROJ
    Charles Babbage ponovno stvara vrlo napredan i funkcionalan stroj koji se sastojao od prilično sličnih dijelova kao u današnjici. Naime, baza mu je bio binarni sustav, imao je ulazno - izlaznu jedinicu, procesor te programski jezik. Smatramo ga glavnom pretečom današnjih računala.

  • SORTIRNI STROJ

    SORTIRNI STROJ
    Herman Hollerith izumio je sortirni stroj, stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Koristio se za ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD-u te ubrzao brojanje čak 3 puta.

  • Z3

    Z3
    Prvo računalo koje je donekle bilo nalik današnjim 1941. je dovršio Konrad Zuse, a je ono koristilo binarnu algebru.

  • MARK1

    MARK1
    Izum Howarda Aikensa bio je poprilično velik stroj koji se sastojao od 3300 ugrađenih elektronskih cijevi i mnoštvo drugih dijelova povezanih s ukupno 80 km žice. Bilo je tisuću puta brže od najbržeg tadašnjeg mehaničkog računala, čime je i završilo razdoblje mehaničkih strojeva za računanje.

  • ENIAC

    ENIAC
    Izgradila ga je 1945. istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. Zauzimao je prostor od čak 140 m², imao je masu od 30 tona, a sastojao se od približno 18000 elektronskih cijevi. U početku je izračunavao balističke tablice za američku vojsku, a zatim se rabio za znanstvene proračune. Mana mu je bila što je trošio toliko struje da je Philadelphia ostala bez struje.
  • Period: to

    1. generacija

    Računala su koristila elektronske cijevi koje su bile temeljne za izradu računala. Bila su ogromna, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i papirne vrpce.

  • UNIVAC

    UNIVAC
    Stvoritelji ove nevjerojatne sprave za tadašnje vrijeme bili su Presper Eckert i John William Mauchly. UNIVAC je bio skup, tako da nije bio za svaku tvrtku, koštao je gotovo 1,5 milijuna dolara. Zahvaljujući ovom računalu, rezultati popisa stanovništva iz 1951. u Sjedinjenim Državama analizirani su u rekordnom roku. UNIVAC je predvidio pobjedu Eisenhowera, što je činjenica koja je tih godina bila gotovo nemoguća.
  • Period: to

    2. generacija

    Glavni element za izgradnju je bio tranzistor. On je daleko pouzdaniji, jeftiniji i troši puno manje energije od elektronske cijevi. Povećana je pouzdanost stroja, jer su se tranzistori manje kvarili nego elektronske cijevi. U tom su vremenu razvijeni osnovni programski jezici koji olakšavaju uporabu računala i njihovu primjenu u poslovne svrhe, a program u računala unosi radnu memoriju.
  • Period: to

    3. generacija

    Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove poznatim i kao "chip" ili "microchip" kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Računala imaju operacijske sustave, a koriste se i viši programski jezici. Napokon dolazi do pojave monitora i tastature, te naravno operativnog sustava. Prvi put su računala dostupnija većem broju korisnika, uglavnom zbog manjih dimenzija nego ranije. Ostvarila se mogućnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa.
  • Period: to

    4. generacija

    Spada u povijest računala kada je izrađen središnji čip, mikroprocesor, što je doprinijelo smanjenju računala te povećanju njihove snage. A prvi procesor takav izradila je tvrtka INTEL pod nazivom 4004. Koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Veliki napredak su dokazi da postoje: objektno orijentirano programiranje, relacione baze podataka, laserski pisači.
  • Period: to

    5. generacija

    Počela se razvijati u Japanu s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija, ekspertni sustav, robotika i prirodni jezici.