Povijesni razvoj računala (Nika Pavicic, 1.f)

By nikapavicic

  • logaritamsko računalo

    logaritamsko računalo
    Sprava kojom su se nekada izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se npr. množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje. Prva verzija je bila izumljena kratko nakon John Napierove objave pojma logaritma.

  • Pascalina

    Pascalina
    Mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999.

  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Digitalni mehanički kalkulator kojeg je izumio njemački matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz oko 1672. i dovršio 1694. Ime je dobio po prijevodu pojma za svoj mehanizam za upravljanje. Bio je prvi kalkulator koji je mogao izvoditi sve četiri aritmetičke operacije.

  • diferencijalni stroj

    diferencijalni stroj
    Mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Ideju za stroj je dobio i razvio Johann Helfrich von Müller u knjizi tiskanoj 1786., ali nije mogao pronaći sredstva za nastavak. Tek je Charles Babbage 1822. preporučio izradu stroja društvu Royal Astronomical Society.

  • analitički stroj

    analitički stroj
    Nastao je kao opširnija ideja Charlesa Babbagea, a razlika je bila u tome da je ovaj stroj bio programibilan. Imao je sva obilježja modernih računala: binarni sustav, ulazno-izlazna jedinica, jedinica za pohranu podataka, centaralna jedinica za obradu i programski jezik.

  • sortirni stroj

    sortirni stroj
    Može se smatrati prvim modernim strojem za obradu podataka.1889. Hollerith patentira prvi u nizu svojih strojeva za svrstavanje bušenih kartica (to su papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak). Hollerithova tvrtka Tabulating machine company (utemeljena 1896.) nakon udruživanja s još nekoliko tvrtki 1924. godine mijenja naziv u IBM te u slijedećih 50-ak godina postaje najveća svjetska tvrtka za proizvodnju i primjenu računala.

  • Z3

    Z3
    0d 1935. do 1938. Konrad Zuse razvija relejno računalo Z3 koristeći se binarnom aritmetikom.

  • ENIAC

    ENIAC
    Electronic Numerical Integrator and Computerme ime je prvog programabilnog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju.

  • Mark1

    Mark1
    Harvard Mark1 službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC), bio je prvo veće automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. Elektro-mehanički ASCC projektirao je Howard H. Aiken, izgrađen u IBM-u i otpremljen u Harvard tokom veljače 1944.
  • Period: to

    1. generacija (1946. – 1958.)

    Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.Programski jezici koji su se koristili su FORTRAN i
    COBOL.

  • UNIVAC

    UNIVAC
    UNIVAC 1 bio je prvo komercijalno računalo proizvedeno u SAD-u. Napočetku je bio dizajniran za poslovno i administrativno korištenje uz brzu realizaciju relativno jednostavnih aritmetičkih i podatkovnih transporta za razliku od složenih numeričkih proračuna potrebnih za znanstvena računala. John Mauchly je dizajnirao UNIVAC 1 uz J. Presper Eckert.
  • Period: to

    2. generacija (1959. – 1963.)

    Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1964.Walter Brattain, John Bardeen i William Schockley izumili su 1947. godine novi elektronički element, tranzistor. Glavno svojstvo tranzistora je polu-provodljivost silicija. Računala s tranzistorima imala su puno manje dimenzije. U ovom se razdoblju razvijaju i prvi programski jezici.
  • Period: to

    3. generacija (1964. – 1970.)

    Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1965. i 1978. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.Koriste se programski jezici PL/1 i BASIC.
  • Period: to

    4. generacija (1971. – 2016.)

    Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Među mnogim stvarima pojavljuju se laserski pisači.
  • Period: to

    5. generacija (1980. – 2016.)

    Projekt pete generacije započeo je u Japanu 1980. s budžetom od nekoliko milijardi dolara. Cilj projekta bio je stvaranje inteligentnog računala koje bi rješavalo zadatke za koje su potrebna ljudska svojstva (inteligencija, imaginacija i intuicija). Cilj još uvijek nije ostvaren. Ključna područja istraživanja su bila:umjetna inteligencija (nije ostvareno),ekspertni sustavi i istraživanje prirodnih jezika.