-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo ili Logaritmar je sprava kojom su se nekada (do nekog određenog vremena) izvodile računske operacije (množenje, zbrajanje, potenciranje). Logaritmi brojeva su na jednoj čvrstoj i jednoj pomičnoj lineali. Razvio ju je Edmunt Gunter, a uveo u matematiku John Napier. -
Pascalina
Blaise Pascal izumio je i patentirao Pascalinu. Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Mogao je raditi sa svim brojevima do 9 999 999. Mana tog stroja bila je nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. No ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo specijalne namjene. Dizajniran je za računanje polinomnih funkcija. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. Mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih definicija. Ideju za takav stroj razvio je J. H Muller, ali nije mogao naći sredstva za nastavak. Charles Babbage je 1822. godine predložio društvu Royal Astronomical Society izradu stroja. -
Z3
Konard Zuse je njemački znanstvenik koji je 1938. godine izradio računalo Z1, a kasnije izrađuje i Z2. Nakon Z1 i Z2 1942. godine izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3. Z3 radi na principu binarne algebre. Godinu nakon izrađena je nadograđena inačica Z4. -
Mark 1
Howard Aiken je 1943. godine dovršio Mark 1. Mark 1 je bilo prvo električno računalo. Za jedno zbrajanje bila mu je potrebna samo jedna sekunda, a za dijeljenje samo 15 sekundi. Nazivali su ga "div" jer je bio dugačak 17 metara, visok 2,5 metara i težio je 5 tona, a sadržio je nešto malo manje od milijun dijelova. -
ENIAC
ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator and Computer. ENIAC je ime prvog elektroničkog računala konstruiranog u Americi. Bio je predstavljen široj javnosti 14.veljače 1946. godine, no bio je demontiran 2. studenog 1955. godine. -
Period: to
1. generacija računala
Prva generacija računala odnosi se na vrijeme kada su razvijeni prvi strojevi sposobni za obradu digitalnih informacija. Koristile su se elektronske cijevi kao temeljna jedinica izrade računala. Ta prva računala dizajnirana su većinom za vojne i akademske svrhe. Njihova tehnologija bila je vrlo ograničena i to ih je učinilo velikim, skupim i vrlo sporim u radu. Kapaciteti 1. generacije računalo daleko su od onoga što danas imamo, ali je njegov razvoj bio ključan za ono što imamo danas. -
UNIVAC
UNIVAC je kratica za Universal Automatic Computer, a proizvodila ga je kompanija Remington Rand. Računalo se sastojalo od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije, a bilo je u mogućnosti obaviti 1905 operacija u sekundi. 46 računala je bilo isporučeno institucijama jer je većina nije mogla kupiti radi manjka novca. Njegova slava je započela kada je 1952. godine predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora. -
Period: to
2. generacija računala
Vakuum cijevi zamijenili su tranzistori i time je započela 2. generacija. Tranzistor je bio mnogo manje veličine od vakuumske cijevi. Veličina računala postajala je sve manja kao i veličina elektroničkih komponenata. Jedan od problema je bilo koliko su pouzdani ti rani tranzistori jer su često problemi trajali 90 minuta. Poslije su nastali pouzdaniji. -
Period: to
3. generacija računala
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1965. godine i 1978. godine. U trećoj generaciji koriste se integrirani sklopovi kao osnova tvorna jedinica za izradu računala. Tranzistori su smanjeni do te mjere da su stavljeni u silikonske čipove (što je još više ubrzalo računala). Dolazi do pojave monitora, tastature i operativnog sistema. Računala su po prvi puta postala masovnije dostupna širem spektru korisnika. -
Period: to
4. generacija računala
U 4. generaciji računala koriste se mikroprocesori kao osnovna tvorbena jedinica za izradu računala. Pomaci i razvoj u 4. generaciji su: objektno orijentirano programiranje; relacione baze podataka; laserski pisači. Programski jezici koja koriste: C; Smalltalk; Java; To su računala: Apple II; IBM PC; Macintosh; Commodore 64. Operacijski sustavi su: CP/M; MS/DOS; Windows; OS X; UNIX. -
Period: to
5. generacija računala
- generacija je posljednja generacija. Počela se razvijati u Japanu s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka, pa se zato pojavljuje nova područja istraživanja zaključaka i donošenja računala, a to su umjetna inteligencija odnosno računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju, ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.