-
Logaritamsko računalo
Izumljeno je 1632. godine. To je naprava, sprava koja je služila za izvođenje računskih operacija (množenje, dijeljenje, potenciranje...) Najviše su ga koristili tehničari i inženjeri, a ostao je u upotrebi čak sve do izuma elektroničkog kalkulatora. -
Pascalina
Prvi proizveden kalkulator, a kasnije je postao i aparat koji koristi i javnost. Ime dobiva od svog izumitelja, Blaisea Pascala. To je zapravo mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost. Stroj je pravokutna kutija malih dimenzija (30x8 cm), a na vrhu se nalazi 8 rotirajućih diskova koji su podijeljeni prema broju jedinica s kojima svaka radi. -
Leibnizov kalkulator
- godine, njemački filozof i matematičar Gottfreid Wilhelm Leibniz izradio je stroj vrlo sličan Pascalini sa istim mogućnostima (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje), ali čak ni ovaj stroj nije bio upotrebljiv u praksi.
-
Diferencijalni stroj
Izumio ga je Charles Babbage. Namjena mu je bila računanje logaritma u logaritamskim tablicama. Projekt pravljenja ovoga stroja bio je skup i složen. Stroj zapravo nikad nije bio dovršen zbog toga što nije bilo tehnologije koju je Babbage zamislio u glavi, ali i financije. Vlada je nakon 15 godina prestala financirati njegov projekt. -
Analitički stroj
- godine Babbage opet dobiva ideju za izradu novog stroja. S njim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. On je trebao rješavati razne zadatke. Imao je sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj.
-
Sortirni stroj
- godine ovaj stroj je izumio Herman Hollerith. Namjena mu je bila svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva, zbog toga nazvan sortirnim strojem.
-
Z3
- godine Konrad Zuse izrađje Z3, prvi svjetski radni programirani kalkulator. Radi na principu binarne algebre. U Njemačkoj nisu pridavali velik značaj njegovim radovima Nije se smatrao nužnim pa nikada nije stavljen u svakodnevni rad. Uništen je 1943. tijekom bombardiranja Berlina. Te godine Zuse izrađuje i Z4.
-
Mark1
- godine Howard Aiken, inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo i dao mu ime Mark I. Bilo je iznimno široko (čak 20 metara) i visoko (2.5 metra). Težilo je 5 tona, a imao je 750 000 dijelova. Pojava računala Mark I označilo je "početak ere modernih računala"
-
ENIAC
Stroj je konstruiran 1943. godine. To je bilo prvo računalo opće namjene koje je moglo obavljati različite zadatke. Imao je oko 18 000 elektronskih cijevi, težio je 30 tona. Mogao je zapamtiti 20 brojeva. Kvarove računala uzrokovale su muhe koje su se lijepile za vruće elektroničke cijevi. Od tada nam dolazi izraz za grešku u programu BUG (bug = muha) -
Period: to
1. generacija računala
U ovom razdoblju koristile su se elektronske cijevi (to su aktivni elektronički elementi) kao temeljna jedinica izrade računala. Kroz dolazeće godine elektronska cijev je tehnološki usavršavana (bolji vakuum, duža trajnost). Osnova za ulaz bila je bušena kartica. -
UNIVAC
Stroj je predstavljen u lipnju 1951. godine. Predstavio ga je Unisys (tvrtka informatičke tehnologije). Sastojao se od elektroničkih cijevi, a zauzimao je prostor veličine prostorije (težio je čak 10 tona). Trošio je mnogo energije (125kW). Voda, kojom su se cijevi hladile, mogla je se toliko zagrijati da je bilo moguće grijati prostorije. -
Period: to
2. generacija računala
Obuhvaća vremensko razdoblje i sve izume između 1959. i 1963. Osnovna tvorna jedinica za izradu koju je ova generacija računala koristila su tranzistori. To su aktivni poluvodički elementi. Izumljeni su 1947., izumitelji su W. Bratten, J. Bardeen i W. Shockley. -
Period: to
3. generacija računala
Obilježava vremensko razdoblje i sva računala izumljena između 1965. i 1970. Ova generacija koristila je integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. To su minijaturni, složeni elektronički sklopovi koji upravljaju elektroničkim signalima u gotovo svim elektroničkim uređajima. -
Period: to
4. generacija računala
Obilježava razdbolje i sva računala izumljena između 1979. do 2020. godine. Ova generacija koristi mikroprocesore kao osnovne tvorne jedinice za izradu računala. Mikroprocesor - osnovni računalni elementi (aritmetičko-logički i upravljački dio) smješteni na integriranom krugu. Godine 1973. Xerox je predstavio svoje eksperimentalno računalo Xerox Alto (ponekad se nazivalo i prvo osobno računalo!) -
Period: to
5. generacija računala
Ova generacija obilježava razdoblje od 1980. pa sve do danas. Još je uvijek u razvoju. Bazirat će se na umjetnoj inteligenciji (AI - Artificial Intelligence). Znanstvenici računalu žele podariti mogućnost "razmišljanja", dati mu svijest. U ovo razdoblje možemo ubrajati robote.
