-
Logaritamsko računalo
Sprava kojom se koristilo kao pomagalo pri izvođenju matematičkih operacija poput zbrajanja, množenja, i potenciranja. Razvijeno je u 17. stoljeću od strane Johna Napiera i koristilo se sve do 1970-ih kada su ga zamijenili kalkulator i računalo. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, a računanje se izvodilo na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje i sl. Posebnu su korist od njega imali inženjeri. -
Pascalina
Mehanički stroj koji je mogao izvoditi veće i zahtjevnije matematičke operacije. Izumio ga je Blaise Pascal, francuski matematičar i fizičar u 17. st. Za računanje se koristio decimalni sustav brojeva, kolesni mehanizam koji je omogućavao unos brojeva i izvođenje operacija, dodatna jedinica koja je omogućavala prijenos preko desetica, pokazivač koji je prikazivao rezultat te ručno korištenje. Na njoj se moglo raditi s brojevima do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
Mehanički uređaj koji je izumio njemački matematičar i filozof Gottfried Wilhelm Leibniz u 17. st. Ovaj kalkulator bio je jedan od prvih pokušaja automatiziranog računanja i koristio je mehanizam s kotačićima i zupčanicima za izvođenje matematičkih operacija kao što su zbrajanje, oduzimanje i množenje. Ovaj je kalkulator bio značajan napredak u razvoju računalne tehnologije ali nije bio pouzdan ni uporabljiv u praksi. -
Diferencijalni stroj
Mehanički uređaj koji se koristi u vozilima s pogonom na sve kotače kako bi omogućio njihovo okretanje neovisno jedan o drugom. Sastoji se od nekoliko zupčanika koji su povezani s osovinama kotača. Omogućuje da se svi kotači okreću različitom brzinom čime se omogućuje glatko skretanje vozile te ravnomjerno raspodjeljuje snage na kotače što poboljšava stabilnost vozila. Razvio ga je Charles Babbage, engleski matematičar i znanstvenik 1822. godine. -
Analitički stroj
Računalni program ili sustav nastao kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, ali je on bio programibilan. Imao je sve značajke modernog računala poput: binarnog sustava koji se sastoji samo od jedinica i nula, ulazno-izlazne jedinice za upis podataka i prikazivanje rezultata, jedinicu za pohranjivanje podataka- bušena kartica, centralne jedinice za obradu podataka te programski jezik- skup naredbi za upravljanje podatcima i funkcijama centralne jedinice. -
Sortirni stroj
Moderni stroj za obradu tj. prebrojavanje i sortiranje podataka kreiran za potrebe popisa stanovnika u SAD-u 1890. godine od strane Hermana Holleritha, američkog statističara. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice- papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak. Obrada popisa stanovnika trajala je 6 tjedana, što je bilo znatno brže u odnosu na prethodnu od 7.5 godina. -
Z3 kompjuter
Njemački elektromehanički kompjuter kreiran od strane Conrada Zusea, građevinskog inženjera. Bio je to prvi programibilni, potpuno automatski digitalni kompjuter na Svijetu. Napravljen je od 2600 releja- električno podešavanje prekidača i koristio je binarni sustav te je mogao izvršiti 10 operacija u sekundi. Njegova konstrukcija završena je u Berlinu 1941. godine gdje je bio i uništen tijekom savezničkog bombardiranja Berlina. -
Mark 1
Prvi elektronički digitalni računar, izgrađen u SAD-u tijekom Drugog svjetskog rata. Razvijen je u okviru projekta "Harvard Mark" koji je vodio Howard Aiken, profesor na Harvardu gdje je računar i postavljen u suradnji s IBM-om. Ovaj računalni sustav sastojao se od elektromehaničkih komponenti. Koristio je elektromagnetske releje za izvršavanje logičkih operacija i elektromotore za pokretanje mehaničkih dijelova. Bio je programabilan te imao kapacitet za pohranu podataka i binarni sustav brojeva -
ENIAC
Prvo digitalno računalo koje je koristilo elektroničke komponente umjesto elektromehaničkih. Izgrađeno je u SAD-u tijekom WW2 te razvijeno na Sveučilištu Pennsylvania u suradnji s američkom vojskom. Koristio je elektronske cijevi za izvršavanje logičkih operacija, što je omogućilo brže izvršavanje operacija. Programiranje se izvodilo pomoću prekidača i žica koje su povezivale komponente. Bio je izuzetno brz za svoje vrijeme, mogao je izvršiti oko 5000 operacija u sekundi. Zauzimao je oko 162 m. -
Period: to
1. generacija
- generacija računala obuhvaća računala izrađena u navedenom periodu. Njihove glavne značajke su; korištenje elektroničkih cijevi za prijenos podataka koje su bile velike, skupe i sklone kvarovima ali su bile brže s obzirom na prethodne, bili su ogromni i zauzimali velike prostorije, koristili su magnetske trake i ručno bušene kartice za pohranu podataka koje su imale ograničen kapacitet, korišteni su u vojne, znanstvene i poslovne svrhe, a neki od primjera su ENIAC, UNIVAC i IBM 701.
-
UNIVAC
Jedan od prvih komercijalnih elektroničkih digitalnih računala razvijen u SAD-u tijekom 1950-ih od strane tvrtke EMCC. Koristio je elektroničke cijevi za izvršavanje operacija, bio je programabilan, a programiranje se izvodilo pomoću bušenih kartica ili traka koje su sadržavale binarni kod instrukcija. Imao je znatno veću brzinu od prethodnih računala, oko 1000 operacija u sekundi. Primjenjivao se u različitim područjima poput znanstvenih istraživanja i vojnih svrha. -
Period: to
2. generacija
Računala ove generacije koristila su tranzistore umjesto elektroničkih cijevi za prijenos podataka koji su bili manji, jeftiniji, pouzdaniji i energetski učinkovitiji što je rezultiralo manja i brža računala. Koristili su magnetske jezgre za pohranu podataka koje su brže i pouzdanije, asemblerski jezik za programiranje koji je jednostavniji od strojnog, serijsku obradu, što znači da su instrukcije izvršavane jedna po jedna što je omogućilo veću kontrolu nad izvršavanjem programa. -
Period: to
3. generacija
Računala ove generacije koristila su integrirane krugove (IC) koji su sadržavali velik broj tranzistora na jednom čipu , što je omogućilo smanjenje veličine računala, povećanje brzine i smanjenje troškova proizvodnje. Obuhvaća razvoj miniračunala i superminiračunala koja su manja, jeftinija i pristupačnija te izuzetno brza i moćna. Koristila su visokonaponsku logiku (TTL) za izvršavanje operacija. Za pohranu podataka koristili su magnetne diskove te se više korisnika moglo koristi istovremeno. -
Period: to
4. generacija
Ova generacija koristila je mikroprocesore koji su integrirali sve funkcije računala na jednom čipu. Obuhvaća razvoj personalnih računala (PC) koji su bili pristupačniji za kućnu uporabu i poslovne svrhe. Uvedeno je grafičko sučelje i miš kao način interakcije s računalom. Također obuhvaća razvoj prijenosnih računala (laptopa). Donijela je napredak u pohrani podataka uključujući tvrde i optičke diskove i diskete te razvoj mreže i interneta- podjela podataka i pristup informacijama korisnicima. -
Period: to
5. generacija
Trenutno se nalazimo u ovoj generaciji te se ona i dalje razvija. Nju karakteriziraju: umjetna inteligencija (AI), kvantno računarstvo- kvantni bitovi (qubite), izvršavanje paralelnih računalnih operacija, sve veća povezanost uređaja putem interneta uključujući i Cloud računalstvo, napredak u procesorskoj tehnologiji- procesori postaju sve moćniji, složeniji i brži te napredak u pohrani podataka- SSD diskovi postaju sve popularniji zbog svoje brzine i pouzdanosti kao i memorijski čipovi.