-
Logaritamsko računalo
Lord John Napier (1550.-1617.) škotski matematičar, razvio je metodu izračuna prirodnog logaritma. Izumio je vrstu mehaničkog logaritamskog računala poznatog po imenu "Napier Bones". Koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. -
Liebnizov kalkulator
Stroj je sastavljen od nazubljenih valjaka sličan Pascalini, mogao je zbrajati, oduzimati, množititi i dijeliti. Leibniz (njemački filozof i matematičer) je postavio princip izrade mehaničkih računala koji se koristio gotovo tri stoljeća. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. -
Analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala -
Sortirni stroj
Iako je sam popis stanovništva trajao nekoliko mjeseci, obrada tih podataka je trajala nekoliko godina. Taj problem je uočio Herman Hollerith te je 1884. godine izradio “Sortirni stroj”. Stroj je pomoću bušenih kartica koje su sadržavale informacije s popisa stanovništva obradu podataka sveo na samo nekoliko mjeseci. -
Z3
- godine - Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre
-
Mark1
Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima -
Period: to
1. generacija (1946. – 1958.)
Element za gradnju računala je elektronska cijev, računala su golema, troše mnogo električne energije, nepouzdana ( brzo su se kvarila). Računala tog razdoblja su ENIAC i UNIVAC. -
ENIAC
ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog programabilnog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5.200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1.905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi. -
Period: to
2.generacija
U prosincu 1947. godine Walter Brattain, John Bardeen i William Shockley izumili su novi elektronički element tranzistor. Glavno načelo rada tranzistora temelji se na svojstvima poluvodiča, tipično silicija. Računala s tranzistorima imala su znatno manje dimenzije i u radu su bila pouzdanija. -
Period: to
3.generacija
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1964. i 1970. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
4.generacija
Možda i najbitnija generacija zbog mikroprocesora. Prvi mikroprocesor je predstavljen 1971. Četvrta generacija računala je ujedno i najrevolucionarnija zbog mogućnosti umrežavanja tadašnjih računala je dovela do nastanka Interneta, te po prvi put se koristi miš. Ovo razdoblje je obilježilo i napredak programskih jezika, te predstavljanje naprednih jezika kao što C, na osnovu kojeg je nastao operativni sistem UNIX iz kojeg su se opet razvili mnogi drugi operativni sistemi. -
Period: to
5.generacija
Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računalo biti u sposobnosti odlučiti je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak programera je da u budućem vremenu podare računalu mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).
