Povijest informacijske službe u knjižnicama SAD-a

By kkne

  • Personal Relations Between Librarians and Readers

    Personal Relations Between Librarians and Readers
    Objavljen članak "Personal Relations Between Librarians and Readers" Samuela Swetta Greena, američkog knjižničara.
    Tim člankom Green predstavlja 4 dužnosti referentnih knjižničara, koji su postali temeljem moderne referentne službe.
    Te su dužnosti:
    1. upoznavanje čitatelja s knjižnicom
    2. pomoć pri upitima korisnika
    3. pomoć čitatelju u izboru dobrih djela
    4. promocija knjižnice u zajednici

  • Katalozi

    Katalozi
    Charles Ammi Cutter objavljuje knjigu "Rules for a Dictionary Catalog" kojom jasno definira ciljeve jednog bibliografskog sustava.
    Osuvremenjuju se javni abecedni i stručni katalozi te unapređuje klasifikacija i katalogizacija općenito.
  • Period: to

    Povijest informacijske službe u knjižnicama SAD-a

    Lenta kronološki prikazuje razvoj i začetke institucionalizacije informacijskih službi u narodnim knjižnicama Sjedinjenih Američkih Država, od 1876. do početka 20. stoljeća. Liberalizacijom općeg školstva postignut je interes mnoštva za informacijeske usluge knjižnica. Samim time događa se procvat izdavačke djelatnosti kroz obilje tiskanih materijala, što knjižničarima znatno otežava pronalazak korisniku potrebne knjige. Stoga je prepoznata važnost informacijskih potreba korisnika.

  • Knjižničarska dežurstva

    Knjižničarska dežurstva
    Budući da su se korisnici općenito teško snalazili u katalozima, u prvoj su fazi razvitka informacijske službe spostavljena dežurstva knjižničarskog osoblja u knjižnici Columbia Collegea . Knjižničari su dežurali u prostorima s javnim katalozim kako bi bili što dostupniji korisnicima.

  • Prva knjižničarska škola

    Prva knjižničarska škola
    Uvidjevši potrebu za poboljšanjem tradicionalnih metoda izučavanja knjižničarske struke, 5. siječnja 1887. godine Melvil Dewey osniva prvu američku knjižničarsku školu, School of Library Economy, pri Columbia Collegeu u New Yorku.
    Kroz sljedeća tri desetljeća svojim je radom i tečajevima ova knjižničarska škola ostavila golem utjecaj na knjižničarsku profesiju.

  • Slobodan pristup građi

    Slobodan pristup građi
    1890-ih godina se u američkim narodnim knjižnicama sve više propagira slobodan pristup građi, koji je od posebnog značaja bio
    za korisnike koji su pohađali izvanredne i slične tečajeve te su im usluge narodnih knjižnica bile potpora u njihovom obrazovnom procesu.
    Pojavljuju se i tzv. aides for readers, novina koja je predstavljala popise najvažnijih knjiga o određenim temama s anotacijama.

  • Informacijska služba

    Informacijska služba
    Pojam “informacijska služba” (information service) pojavljuje se kao zasebna natuknica u časopisu „ Library Journal ”.

  • Rad s korisnicima

    Rad s korisnicima
    Svjetski knjižničarski kongres održan u Chicagu 1893. godine poseban naglasak stavlja na promociju izravnog rada knjižničara s korisnicima, odnosno pomoći knjižničara u korisničkim potrebama u okviru mogućnosti jedne knjižnice.

  • Informacijsko-referalna usluga

    Informacijsko-referalna usluga
    Krajem 19. st. informacijsko-referalna usluga, koja se prvobitno nalazila u prostoru čitaonice uz službu posudbe, u većim se gradskim knjižnicama s vremenom i boljom organizacijom osamostaljuje i prerasta u poseban odjel sa zasebnom prostorijom blizu javnih kataloga i ulaza u knjižnicu, koja posjeduje nezaobilazan informacijski pult.

  • Telefon

    Telefon
    U skladu s razvojem novih tehnologija, početkom 20. stoljeća knjižnice u svoju praksu uvode i pružanje informacija kako pismenim, tako i telefonskim putem.

  • Specijalne knjižnice

    Specijalne knjižnice
    Informacijska služba u specijalnim knjižnicama ponešto kasni, no ipak se razvija relativno brzo. Već početkom 20. stoljeća radi se na osiguravanju svih vrsta bibliografskih i faktografskih informacija, a knjižničari ih pomno vrednuju, interpretiraju za korisnike i nastoje učiniti što pristupačnijima. Posebna se pozornost pridaje uštedi korisnikovog vremena u traženju informacija.

  • Znanstvene i sveučilišne knjižnice

    Znanstvene i sveučilišne knjižnice
    Međutim, kako je bilo uvriježeno mišljenje da znanstvenicima nije potrebna pomoć pri pretraživanju informacija, informacijska služba u znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama kasni u odnosu na narodne. Mnogim sveučilišnim knjižnicama upravljaju sveučilišni profesori, koji su uglavnom usredotočeni na izgradnju što bogatijeg fonda.
    Tek će se 1914. godine u Kongresnu knjižnicu uvesti referentna služba.