Informacijske službe Hrvatska

  • informacijska usluga u hrvatskim specijalnim knjižnicama

    Informacijska se služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati. Tako se informacijska usluga u hrvatskim knjižnicama prvo pojavljuje u Knjižnici škole narodnog zdravlja Andrije Štampara, Knjižnica instituta Ruđer Bošković i Knjižnica poduzeća Rade Končar
  • Informacijska usluga u hrvatskim narodnim knjižnicama

    Informacijska usluga u hrvatskim narodnim knjižnicama
    Gradska knjižnica u Zagrebu prva započinje s informatorima tj. knjižničarima koji rade s korisnicima. Prvi također otvaraju dječji odjel i prvi su tada imali tzv. "Bibliotekara-pedagoga"
    (na slici je prikazan pionirski odjel tj. odjel za djecu)
  • Informacijska usluga u hrvatskim narodnim knjižnicama

    Knjižnica Medveščak u Zagrebu
    - započinje se "informativna srijeda" gdje se sastaju zagrebački knjižničari informatovi
    -također osnivaju "informativni dječji utorak" koji je rezerviran za knjižničare iz narodne i školskih knjižnica
  • prvi Zakon o bibliotekama

    Zakon o bibliotekama usvojen 1960. godine u poglavlju VI –Matične biblioteke, članak 39. i 40., određuje matične knjižnice kao knjižnice koje “pored svojih redovnih zadataka, proučavaju pitanja organizacije biblioteka i unapređenja bibliotekarske struke, vrše poslove od zajedničkog interesa za biblioteke na određenom području, pomažu tim bibliotekama u stručnom radu i brinu se o stručnom usavršavanju bibliotekarskog kadra”
    (https://hrcak.srce.hr/file/209984)
  • Priručna djela u knjižnicama

    Janko Živković objavljuje članak u Vijesniku bibliotekara hrvatske pod nazivom "Priručna djela u knjižnicama." U navedenom članku autor utvrđuje tri vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dostaviti korisnicima: stvarne, bibliografske i bibliotečne obavijesti
  • Savjetovanje Bibliotekara i knjižničara u Zagrebu

    održano 1962. u Zagrebu donosi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije, u kojem je istaknuto da je sustavan informacijski rad u ono vrijeme bio razvijen samo u Zagrebu. No, služio je kao poticaj i ostalim knjižnicama u Hrvatskoj da bolje organiziraju rad svojih odjela te organiziraju više izložbi, javnih tribina i slično te i same postanu važni informacijski centri.
    (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7952/1/Franov_Sanja_diplomski_rad.pdf)