Povijesni razvoj računala (Maja Bago, 1.e)

Logaritamsko računalo

1594

Logaritamsko računalo ili logaritmar je sparava kojom su se nekad riješavale računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Nije u potpunosti točan.

Pascalina

1642

Stroj je dobio ime po franscuskom filozofu i matematičaru koji ga je izumio. Stroj je relativno brzo mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve, no nije bio dovoljno precizan zato što u tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu izradu mehaničkih uređaja.

Leibnizov kalkulator

1672

Izumio ga je njemački filozof i matematičar Gottfreid Wilhelm Leibniz. Bio je sličan Pascalini, no uz zbrajanje i oduzimanje mogao je i množiti i dijeliti.

diferencijalni stroj

1822

Diferencijalni stroj bio je stroj namijenjen računanju logaritama u logaritamskim tablicama. Stroj nikada nije bio dovršen, prepreka je bila tehnologija koja nije mogla slijediti misli izumitelja.

analitički stroj

1833

Nastao je iz ideje Charlesa Babbage za diferencialni stroj, ali analitički stroj je bio programabilan i analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala. Babbage je htio ukloniti sve nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora.

sortirni stroj

1890

Herman Hollerith izumio je sortirni stroj, stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Smatra se začetnikom elektromehaničke obrade podataka.

Z3

1941

Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre

Mark 1

1943

Britansko računalo, razvoj je počeo u jesen 1948. s namjerom da se napravi računalo s više memorije i funkcionalnosti nego računalo SSEM. RAčunalo je bilo dugačko 20 m, visoko 2.5 m, a težilo je 5 tona.

ENIAC

1946

ENIAC je prvo elektroničko računalo na svijetu, akronim za elektronički numerički integrator i računalo. Težilo je 30 tona i bilo dugačko 30-50 metara.

Prva generacija računala

Period: 1946 to 1958

Prva generacija računala, također poznato kao i Vacuum tube computer. Ta računala koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Uz tu generaciju vežemo i programske jezike FORTRAN i COBOL.

UNIVAC

1951

Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Težio je 13 tona.

Druga generacija računala

Period: 1959 to 1963

Druga generacija računala ili Transitor computer. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. U razdoblju druge generacije računala razvijeni su ownovni programski jezici.

Treća generacija računala

Period: 1964 to 1970

Treća generacija računala je kao osnovne tvorne jedinice za izradu koristila integrirane sklopove. Integrirani krug- novi elektronički element još manjih dimenzija, ali veće mogućnosti.

Četvrta generacija računala

Period: 1971 to 2020

Četvrta generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala koristila mikroprocesor; izumio ga je elektroničar Marsijan Hof. Prvi mikroprocesor izradila je tvrtka Intel pod nazibom 4004.

Peta generacija računala

Period: 1980 to 2021

1. javlja se nova arhitektura računala pod nazivom RISC, koji se za razliku od tradicionalnog pristupa arhitekturi CISC, temelji na jednostavnoj, ali bržoj izvedbi procesora.