razdoblje Mezopotamije, Perzije i Egipta

nastanak Mezopotamije

5000 BCE

Pojavljuju se skupine koje se bave navodnjavanjem i naseljavaju aluvijalnu nizinu u Mezopotamiji.

gradovi države u Sumeru

3500 BCE

Pojavljuju se prve visoke kulture i gradovi države. Najpoznatiji su bili Uruk, Ur, Kiš, Nipur i Lagaš. Na čelu svakog grada nalazio se vladar zvan ensi (upravljač) ili lugal (veliki čovjek). On je bio vrhovni svećenik koji je u ime zajednice komunicirao s bogovima. Središte grada bio je Zigurat.

prvo pismo

3500 BCE

Smatra se da su Sumerani prvi počeli koristiti pismo jer su najstariji poznati zapisi nađeni u Sumeru. Prvotno sumersko pismo imalo je više od 2000 znakova. Pisalo se zašiljenom trskom na glinenim pločicama. Znakovi nalikuju na klin pa je pismo nazvano klinastim pismom.

Nastanak drevnog Egipta

3200 BCE

Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat. Smatra se da egipatska povijest počinje prvim ujedinjavanjem Gornjeg i Donjeg Egipta u zajedničku državu (vladari gornjoegipatskog grada Tinisa). Sve do osvajanja Aleksandra Makedonskog u Egiptu se izmjenilo 31 dinastija.

Staro egipatsko kraljevstvo

2700 BCE

Staro egipatsko kraljevstvo traje 2700. - 2200. g. pr. Kr. Egipat se širi na jug i na sjeveroistok. To je razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. u to vrijeme se grade piramide. Najvažniji vladari su: Zoser (gradi prvu piramidu), Keops (najveće piramida), Kefren i Mikerin. Glavni grad Egipta za vrijeme Starog kraljevstva bio je Memfis.

najznačajniji sumerski vladar - lugal Zagezi

2360 BCE

Pokušava stvoriti jedinstvenu sumersku državu (samo djelomično). Osvaja nekoliko sumerskih gradova i proglašava se kraljem

Akadsko razdoblje

2340 BCE

Akađani - semitski narod s Arapskog poluotoka. Njihov vođa Sargon osvaja sumerske gradove i nastaje prvo veliko carstvo (od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva) kojem je središte Akad.

Prvo međurazdoblje

2200 BCE

Za vrijeme Starog egipatskog kraljevstva oko 2200. g. pr. Kr. dolazi do velike krize. Posljedice te velike krize su: raspad Stare države, nastanak Prvog međurazdoblja. Prvo međurazdoblje traje 2181. - 2040. g. pr. Kr. Najpoznatiji povijesni izvor iz tog razdoblja je Žalopojka Ipu Ura. Obilježja Prvog međurazdoblja su: decentralizacija zemlje (jačaju nomarsi), socijalni nemiri (pobune nižih slojeva, pljačke), upadi stranaca (posebno u deltu Nila).

"Sumerska renesansa"

2060 BCE

Treća dinastija Ura vlada Sumerom. Ovo razdoblje obilježio je veliki kulturni napredak odnosno pojačana gradnja hramova (zigurata), religija u svrhu homogenizacije, postojanje mnoštva robova zbog upadanja u dugove. Sumerska vlast je propala zbog novih, vanjskih provala, a cijeli prostor je pao pod utjecaj Amorićana.

Srednje egipatsko kraljevstvo

2040 BCE

Trajalo je do 1786. g. pr. Kr., a osniva ga vladar Mentuhotep II.
Najvažniji vladar bio je Sesostris III. koji širi državu i vrši centralizaciju zemlje (ukida funkciju nomarha), jača gospodarstvo ( gradi se umjetno jezero u Fajumu).

Nastanak Babilonije

1894 BCE

Nakon razdoblja sumerske renesanse sve veći broj Amorićana počinje pristizati u Mezopotamiju, pa se na obalama Eufrata osniva Babilon (Babli = Božje dveri). Kralj Hamurabi određuje Babilon za glavni grad Mezopotamije i piše svoj "zakonik",osvaja veći dio Mezopotamije, no nakon njegove smrti babilonska država se raspada i nestaje na nekoliko stoljeća.

Drugo međurazdoblje

1786 BCE

Nakon smrti Sesostrisa lll. u državi dolazi do nove krize i ona slabi. Ovo razdoblje obilježava upadi Hiksa s istoka koji u 17. st. pr. Krista prodiru u Egipat i preuzimaju vlast. Donose novu tehniku ratovanja s bojnim kolima i konjima te metal broncu. U delti Nila grade novu prijestolnicu Avaris. Vladali su Egiptom više od stotinu godina.

Hamurabijev zakonik

1750 BCE

Najpoznatiji od svih mezopotamskih zakonika, a dao ga je sastaviti Babilonski kralj Hamurabi (1792.- 1750. g. pr. Kr.) na kamenu visine 2,62 m. Odredbe su se odnosile na različite pravne grane: građansko, bračno i obiteljsko, nasljedno, postupovno, a najviše na kazneno pravo.

Nova egipatska država

1552 BCE

Sredinom 16.st.pr.Kr. vladari grada Tebe pokreću rat protiv Hiksa. Hiksi su poraženi i stvorena je nova Egipatska država.Osnivač je bio faraon Amozis I. . Nova država je imala veliku vojnu moć. Za vrijeme Tutmozisa III. Egipat dostiže najveći teritorijalni opseg. U egipat dostiže veliki novčani dohodak te je Egipat kulturno i gospodarski porastao. Tu su nastali i veliki hramovi poput Abu Simela i Luksora.
Najvažniji vladari 18. dinastije: kraljica Hatšepsut, Tutmozis III. i Ramzes III.

Babilonsko razdoblje - pismo

1500 BCE

U Ugaritu (Sirija) nalazimo prvi primjer alfabetskog pisma koje se sastoji od 28 slova.

Kraljica Haptšepsut

1498 BCE

Hatšepsut, egipatska kraljica XVIII. dinastije, vladala od 1498. pr. Kr. do 1483. pr. Kr.. U to vrijeme gradi se veliki hram u Deir el Bahriju i mnoge druge građevine te poduzima trgovačku ekspediciju u Puntu.

Faraon Amenofis IV.

1364 BCE

Započinje vjersku reformu i proglašava boga Atona kao najvažnijeg te sebi mijenja ime u Eknaton. Njegova žena se zvala Nefertiti, a nakon njegove smrti njegov sin Tutankamon prisiljen je ponovo vratiti stare bogove. Zadnji moćni vladar je bio Ramzes II. koji gradi najveće hramove.

Nastanak Asirije

1350 BCE

Ašurubalit I. osniva Asirsko Carstvo (do ← 612.).

Razmes ll.

1279 BCE

Bio je zadnji veliki egipatski vladar, vladao je 66 godina i njegova opsesija gradnjama ostavila nam je golem broj građevina diljem Egipta, Sudana i Palestine.

Slabljenje Egipta

1085 BCE

Od 11.st. pr. Kr. Egipat sve više slabi, gubi osvojene teritorije i dolazi pod vlast stranih naroda. Došavši pod vlast Rima 30. godine pr. Kr., Egipat se pretvara tek u jednu od rimskih provincija izgubivši tako svoju samostalnost.

Asirsko razdoblje

930 BCE

Semitski Asirci u užasnom ratu pokoravaju Mezopotamiju (glavne gradove: Ašur i Ninivu). Babilon je osvojen, a glavni grad asirske države bio je Ašur, nalazio se na sjeveru Mezopotamije, na sjecištu najvažnijih karavanskih putova. Asirija se počinje sve više širiti (bili su vrlo okrutni - etničko čišćenje), ratnici počinju koristiti nova oružja i opreme.

asirski kralj Tiglat-Pileser III.

745 BCE

Kad je Tiglat-Pileser III. (745.-727. pr. Kr.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i zapadu i osvaja cijelu Mezopotamiju. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve. Ovaj kralj nije mnogo gradio, a najvažnija je njegova građevina palača u Kalahu.

asirski kralj Asurbanipal

669 BCE

Asurbanipal (669. - oko 631. ili 627. pr. Kr.) je nastavio s vojnim djelovanjem u Egiptu, Mezopotamiji, Siriji i Pakistanu. Za Asurbanipala središte kraljevstva je bila Niniva, u kojoj je izveo velike grakđevinske radove, a osobito veličanstvenu sjevernu palaču s velikom terasom, travnjacima i egzotičnim biljkama i životinjama, brojnim prostorijama s velikim kamenim reljefima.

Knjižnica u Ninivi

668 BCE

Asurbanipal je u knjižnicama Ninive skupio veliku zbirku spisa pisanih klinastim pismom (oko 30 000 glinenih pločica ispisanih tekstovima), koji su danas povjesničarima glavni izvor za poznavanje asirske i babilonske kulture.

Pad Asirije

612 BCE

Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje važnih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s Medijcima, više puta provaljivali na područje Asirije, dok 614. pr. Kr. nisu osvojili i sam grad Ašur. Nakon toga su krenuli na prijestolnicu Ninivu koja je pala 612. pr. Kr., nakon tromjesečne opsade.

Osvajanja Nabukodonozora II.

601 BCE

Poveo je više pohoda zapadno od Eufrata, u Siriju i protiv Jude. Neke su od tih zemalja bile pokorene, a neke su plačale danak. Godine 601. pr. Kr. Nabukodonozor kreće i protiv Egipta, no bez uspjeha. Godine 597. pr. Kr. Babilonci osvajaju Jeruzalem i tisuće židova deportiraju u Babilon ("biblijsko babilonsko sužanjstvo")

Novababilonska država

586 BCE

Najveći uspon Novababilonska država doživljava u 6.st.pr kr. u vrijeme kralja Nabukodonozora II., koji je Babilon ponovo učinio snažnom državom (do ← 539.). U to vrijeme Mezopotamija doživljava gospodarski i kulturni procvat; znatno proširuju sustav kanala za navodnjavanje, privode obradi velike nove površine, trgovina je procvjetala pa tako u urbani život, velike gradnje i znanost. Poznata je gradnja Visećih vrtova, jednog od svjetskih čuda antičkog svijeta.

Perzija - prva država na 3 kontinenta

550 BCE

Zauzimali su prostor današnjeg Irana sa središtem u gradu Anšanu. Uspon Perzije počeo je oko 550. pr. Kr. kada je vlast u Mediji preuzeo ahemenidski vladar Kir II. Veliki, razorio je novobabilonsku državu i njezin teritorij priključio svojoj državi, oslobodio je židove iz babilonskog ropstva. Njegov nasljednik Kambiz II. osvojio je Egipat, a Darije I. proširio vlast na sve strane.

Propast Novobabilonske države

539 BCE

1. pr. Kr. Babiloniju napadaju Perzijanci predvođeni kraljem Kirom Velikim. Bitka se odigrala kod Opisa, nedaleko od današnjeg Bagdada.

Vrijeme Darija l.

500 BCE

Širi vlast Perzijanaca u Europu (Trakija) i neuspješno ratuje protiv Grka (poraz kod Maratona). Time je stvoreno prvo carstvo koje se prostiralo na 3 kontinenta. Ogromnim carstvom vladalo se iz čak 4 prijestolnica: Perzepolisa, Ekbatane, Babilona i Suze. Država se dijelila na pokrajine, a pokazivali su vjersku toleranciju i prema drugim religijama. Gradio je ceste, organizirao je prvu poštansku službu i uveo zlatni novac - darik.

Pad Perzije

330 BCE

Darija l. nasljeđuje Kseroksok i nastavlja neuspješne ratove protiv Grka (poraz kod Salamine). Nakon njegove smrti Perzija slabi. Godine 330. pr. Kr. Aleksandar Veliki pobjeđuje Darija lll. i osvaja Perziju.