-
Logaritamsko računalo
Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve ( do 9 999 999). Konstruirao ga je Blaise Pascal. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator bio je mehanički kalkulator. Bio je to prvi kalkulator koji je mogao izvesti sve četiri osnovne aritmetičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje). Izumio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano je za računanje polinomnih funkcija. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari. Koristio se metodom konačnih definicija. Charles Babbage izradio je nacrt stroja, ali se nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća. -
Analitički stroj
Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Ovaj stroj smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjim. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith izumio je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica. Koristile su se za pohranu podataka i obračunu poreza. -
Z3
Z3 je bilo njemačko elektromehaničko računalo koje je dizajnirao Konrad Zuse. Bilo je to prvo radno programibilno, potpuno automatsko digitalno računalo na svijetu. Programski kod bio je pohranjen na bušenom filmu. -
Mark 1
Mark 1 je bio je jedan od najranijih kalkulatora opće namjene elektromehanička računala korištena u ratnim naporima tijekom zadnjeg dijela Drugog svjetskog rata. Koncept je osmislio Howard Aiken. -
ENIAC
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer) je prvo veliko elektroničko računalo. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Izgradila ga je 1945. istraživačka skupina koju su vodili John Adam P. Eckert i John Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. -
Period: to
1. generacija
Prva generacija računala odnosi se na vrijeme kada su razvijeni prvi strojevi sposobni za obradu digitalnih informacija. Prva računala dizajnirana su uglavnom za vojne i akademske svrhe. Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad. -
UNIVAC
UNIVAC (kratica za Universal Automatic Computer) prvo je komercijalno proizvedeno digitalno računalo. Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima (pouzdaniji, jeftiniji i troše manje energije od elektronske cijevi). Za pohranu podataka koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
3. generacija
U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodi. Računala postaju manja, jeftinija te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada. -
Period: to
4. generacija
U četvrtoj generaciji nastaju čipovi. Kasnije se javljaju i mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša pojavom novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
5. generacija
Peta generacija počela se razvijati u Japanu s ciljem da se naprave inteligentna računala. Dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija i lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala. Razvijaju se računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.