-
Logaritamsko računalo
Pomagalo za približno računanje s pomoću pomičnih logaritamskih ljestvica. Zasniva se na snizivanju stupnja računske operacije logaritmiranjem. Sastoji se od čvrstoga dijela (štapa) s utorom, po kojem klizi pomični dio (jezik), i pomičnoga okvira s kazaljkom za poravnavanje. -
Pascalina
Mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Mogla je raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Mana stroja je bila nedovoljna preciznost računala. -
Leibnizov kalkulator
Gittfried Wilhelm Leibniz izradio je ovaj stroj, sličan Pascalinu koji je mogao obavljati sve četiri osnovne aritmetičke operacije, ali nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. -
diferencijalni stroj
Mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Izumio ga je Charles Babbage. -
analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage ranije oprobao u diferencijalnom stroju,
ali analitički stroj je bio programabilan i imao je sve odlike modernih računala( ulazne uređaje, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje).Smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjemu. -
sortirni stroj
Stroj je pomoću bušenih kartica koje su sadržavale informacije s popisa stanovništva obradu podataka sveo na samo nekoliko mjeseci. Stroj je zbrajao podatke s bušenih kartica pomoću elektromagnetskih brojila. Za svoj rad stroj je koristio električnu energiju dobivenu iz baterija. -
Z3
Z3 je bio njemački elektromehaničkih kompjuter dizajnirao Konrad Zuse 1935. godine, a završio u 1941. To je bio prvi radni na svijetu programabilnih , potpuno automatski digitalni kompjuter. -
Mark1
To je računalo ideja prof. fizike na Harvardu, Howarda Aikena, a dizajnirao ga je i izgradio IBM. To je kalkulator veličine sobe temeljen na relejima. Mark 1 proizvodio je matematičke tablice, ali je ubrzo nadmašen elektroničkim računalima s pohranjenim programom. -
ENIAC
ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog elektroničkog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. Bio je predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. -
Period: to
1. generacija
Obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. Programski jezici koje je koristila prva generacija računala bili su: FORTRAN i COBOL. Predstavnici prve generacije bili su: ENIAC, EDVAC, BINAC, SEAC, UNIVAC... -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5,200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13,000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1,905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 UNIVAC računala raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabave. -
Period: to
2. generacija
Glavni element za gradnju računala druge generacije je tranzistor. On je daleko pouzdaniji, jeftiniji i troši puno manje energije od elektronske cijevi. U drugoj generaciji računala razvijaju se programski jezici COBOL,FORTRAN. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Tranzistori su smanjeni do te mjere da su stavljani u silikonske čipove tj. poluprovodnike, što je još dodatno ubrzalo računala te im donijelo novu dozu stabilnosti i efikasnosti. Napokon dolazi do pojave monitora i tastature, te naravno operativnog sistema. Glavni predstavnici treće generacije su: IBM 360/91, IBM 360-195, CDC 660, CDC 7600, SOLOMON... -
Period: to
4. generacija
Ova generacija spada u povijest računala kada je elektroničar Marsijan Hof izradio središnji čip, mikroprocesor, a prvi procesor izradila je tvrtka INTEL. Pomaci koje je ova tvrtka postigla su objektni orijentirano programiranje, relacione baze podataka, laserski pisači. Operacijski sustavi koje ova generacija koristi su CP/M, MS/DOS, Windows, OS X, UNIX. -
Period: to
5. generacija
Ova se generacija počela razvijati u Japanu, početkom 80-tih godina s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Pojavljuju se nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.