-
Logaritamsko računalo
To je mehaničko računalo. Koristilo se za operacije množenja, dijeljenjai, potenciranje, korjenovanje, logaritmi i trigonometrija. Podsjeća na ravnalo, ali nije namijenjen za mjerenje duljine. Sastoji se od jednog čvrstog i pomičnog lineala. Na njima su označeni sami brojevi. Svaki broj koji treba pomnožiti predstavljen je duljinom, a moguće ih je poravnati kako bi se izračunao umnožak dvaju brojeva. Razvio se u 17.stoljeću na temelju novog rada o logaritmima Johna Napiera. -
Pascalina
Mehaničko računalo koje može zbrajati ili oduzimati velike brojeve. Pascalinu je konstruirao Blaise Pascal, a mogla je raditi s brojevima do 9 999 999. To je kalkulator sastavljen od zupčanika. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Kalkulator je sličan Pascalini. Može zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali i ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. Izradio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz. On je jedan od prvih koji je proučavao binarni brojevni sustav koji i danas pomaže u radu računala. -
Diferencijalni stroj
Charles Babbage je smislio nacrt za diferencijski stroj koji se tada nije uspio izraditi zbog svoje složenosti. Bio je namijenjen računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća jer tadašnja tehnologija nije mogla slijediti njegove zamisli. -
Analitički stroj
Stvara ga Charles Babbage zato što je njime želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. Stroj ima sve elemente suvremenih računala kao što su ulazni uređaji, izlazni uređaji, memorija, binarni sustav, centralna jedinica i programski jezik. Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas te iz tog razloga taj stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala. -
Sortirani stroj
Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Izumio ga je tako što je konstruirao elektirčne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), a zatim su bile upotrijebljene pri obračunu poreza. -
Z3
Konrad Zuse je izradio prvo radno programabilno, potpuno automatsko digitalno računalo koje radi na principu binarne algebre. Programski kod je pohranjen na bušenom filmu dok su početne vrijednosti unesene ručno. Nije se smatrao vitalnim pa nikada nije stavljen u svakodnevni rad. Zuse je tražio sredstva za zamjenu releja, ali je financiranje odbijeno jer se smatralo nevažnim za rat. Z3 uništen je 21.12.1943. tijekom bombardiranja Berlina. -
Mark1
Howard Aiken je izradio elektromehaničko računalo koje je bilo dugačko 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona i imalo otprilike 750 000 dijelova. Temeljilo se na elektromagnetskim relejima. Mnogi su smatrali da je to prvi univerzalni kalkulator. Glavna prednost je potpuna automatizacija. Nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom. Pojava ovog računala označila je "početak ere modernih računala''. -
ENIAC
Pojavom elektronike nastaje ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer) koji se smatra prvim elektroničkim računalom. Radilo je na temelju elektronski cijevi kojih je bilo 18 000, težilo je 30 tona i moglo je obavljati 5 000 zbrajanja i oduzimanja. Izmjena programa događala se izmjenom žice, a računalo se redovito kvarilo i puno je struje trošilo. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno (nije se moglo promijeniti opciju rada računala). -
Period: to
1. generacija računala
- izrađeno je prvo elektroničko računalo ENIAC. Temeljni elektronički element bila je elektronička cijev. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku i računala troše jako puno energije. Napredak kod računala je mogućnost spremanja podataka u memoriju.
-
UNIVAC
To je prvo komercijalno računalo. UNIVAC (Universal Automatic Computer) bio je prvi dizajn elektroničkog digitalnog računala opće namjene za poslovne aplikacije. J. Presper Eckert i John Mauchly su ga dizajnirali, a prvi Univac prihvatio je Ured za popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država. -
Period: to
2. generacija računala
Walter Brattain, John Bardeen i William Schockley izumili su tranzistor, a računala s tranzistorima imala su manje dimenzije. Glavno svojstvo tranzistora je polu-provodljivost silicija. Za pohranu podataka koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
3. generacija računala
Jack Kilby izradio je integrirani krug (novi elektronički element još manjih dimenzija, ali većih mogućnosti). Računala su postala manja i jeftinija za proizvesti. Isto tako počela su trošiti manje energije i brže obrađivati podatke. U to se vrijeme razvio višeprogramski način rada. Time je računalu omogućeno obavljanje više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija računala
Marsijan Hof je izradio mikroprocesor, a prvi je procesor proizvela tvrtka Intel. Mikroprocesori omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala, a izrada programa postaje lakša s pojavom novih programskih jezika. Dolazi i to izrade prvog osobnog računala zato što dolazi do pojave novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
5. generacija računala
RISC (Reduced instruction set computer) temelji na jednostavnoj, ali bržoj izvedbi procesora i njegovom izradom započinje razdoblje ove generacije. Nastaju procesori koji istodobno izvršavaju veći broj instrukcija i imaju veći koncept pričuvne memorije. Dolazi do puno veće primjene osobnih računala koja postaju lakša za korištenje i jeftinija. Dolazi do izrade prijenosnih računala.