Evolution of computers

Povijesni razvoj računala (Jana Juršić, 1.C)

By Jana J.
  • LOGARITAMSKO RAČUNALO

    LOGARITAMSKO RAČUNALO
    John Napier je 1917. objavio logaritme što je Williamu Oughtredu omogućilo da godine 1632. konstruira prvo logaritamsko računalo, odnosno dvije vrste: linijsko I kružno. Opisao ih je u knjizi "Krugovi proporcija i vodoravna sprava". Logaritamska računala (poznata i pod nazivom šiber) sastoje se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, a rade na osnovi poučaka o logaritmima (dijeljenje se oduzima, množenje zbraja…)
  • PASCALINA

    PASCALINA
    Blaise Pascal je 1642. konstruirao pascalinu, mehanički stroj koji je mogao raditi operacije s brojevima do 9 999 999., kako bi pomogao svom ocu poduzetniku. Bio je to prvi takav stroj nakon W. Schickardovog stoja za računanje napravljenog 1623. Pascal je 1649. dobio je kraljevsku povlasticu koja mu je jamčila ekskluzivno pravo prodaje stroja u Francuskoj, no s proizvodnjom je prestao 1652. Kako pascalina radi saznajte ovdje.
  • LEIBNIZOV KALKULATOR

    LEIBNIZOV KALKULATOR
    Među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav koji i danas primjenjujemo u radu računala, Gottfreid Wilhelm Leibniz, je 1672. izradio stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Mehanički proces brojanja se provodi cilindričnim valjcima s deset lančanika različitih veličina u kombinaciji sa zupčanicima. Primjer kako ovaj stroj radi pogledajte ovdje.
  • DIFERENCIJALNI STROJ

    DIFERENCIJALNI STROJ
    Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske funkcije. Ideju za takav stroj prvi je razvio J. H. Müller 1786., no Charles Babbage ju je 1822. godine započeo ostvarivati. Na početku je projekt financirala Britanska vlada, no nakon nekog vremena je odustala od financiranja te ovaj stroj nikada nije dovršen. Prikaz mehanizma pogledajte ovdje.
  • ANALITIČKI STROJ

    ANALITIČKI STROJ
    Godine 1833. Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage isprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazno-izlazne jedinice, binarni sustav, jedinicu za pohranu podataka, centralna jedininca za obradu i programski jezik.
  • SORTIRNI STROJ

    SORTIRNI STROJ
    Godine 1890. Herman Hollerith je izumio stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva nazvan sortirni stroj. Koristio se za ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD-u. Brojanje glasova je na ovaj način bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja. Ovaj prvi sortirni stroj smatra se začetnikom elektromehaničke obrade podataka.
  • Z3

    Z3
    Njemačko elektromehaničko računalo Z3 konstruirao je Konrad Zuse 1935. i dovršio 1941. Bilo je prvo radno, potpuno automatizirano digitalno računalo na svijetu. Z3 je izgrađen s 2.600 releja, implementirajući 22-bitnu duljinu riječi koja je radila na taktu od oko 5-10 Hz. Financiranje mu je odbijeno tijekom Drugog svjetskog rata jer se takav razvoj smatrao "nevažnim za rat". Izvorni Z3 uništen je 1943. tijekom savezničkog bombardiranja Berlina. Više
  • Mark1

    Mark1
    Godine 1944. Howard Aiken je, uz financijsku pomoć IBM-a te inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova. Ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima. Glavna prednost Mark I je potpuna automatizacija, no bio je vrlo spor. On je početak ere modernih računala. Više o računalu Mark1 možete saznati ovdje.
  • ENIAC

    ENIAC
    ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog elektroničkog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. Radilo je na temelju elektronskih ciljevi kojih je bilo 18 000. Mogao je obavljati 5 000 zbrajanja i oduzimanja, a programi su se mijenjali izmjenom žica.Više o ENIAC-u.
  • Period: to

    1. GENERACIJA

    Prva generacija računala koristila je elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Ove cijevi proizvodile su mnogo topline te su bile vrlo skupe za održavanje. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. Računala su bila golema, trošila su mnogo električne energije, i bila su nepouzdana (brzo su se kvarila). Koristila su strojni kod kao programski jezik. Predstavnici prve generacije računala su: ENIAC, EDVAC, SEAC, UNIVAC, ILLIAC I, MANIAC, Whirlwind, IAS...
  • UNIVAC

    UNIVAC
    UNIVAC I (UNIVersal Automatic Computer I) bio je prvi dizajn elektroničkog digitalnog računala opće namjene za poslovne aplikacije proizveden u Sjedinjenim Državama. Dizajnirali su ga uglavnom J. Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ENIAC-a. Dizajnerske radove započela je njihova tvrtka, Eckert–Mauchly Computer Corporation (EMCC), a završeni su nakon što je tvrtku kupio Remington Rand (koja je kasnije postala dio Sperryja, sada Unisys). Više
  • Period: to

    2. GENERACIJA

    Walter Brattain, John Bardeen i William Schockley izumili su 1947. godine tranzistor koji je omogućio drugoj generaciji računala manje dimenzije, manju potrošnju energije, smanjenje proizvedene topline i veću pouzdanost. U tom su vremenu razvijeni osnovni programski jezici koji olakšavaju uporabu računala i njihovu primjenu u poslovne svrhe (COBOL i FORTRAN). Neka računala druge generacije su IBM 1920, IBM 7094, CDC 1604, CDC 3600, IBM 1401 itd.
  • Period: to

    3. GENERACIJA

    Treća generacija računala koristila je integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Integrirani sklop ili čip izumitelja Jacka Kilbya izrađen je od silikona i sadrži elektroničke komponente u malim dimenzijama, pri čemu se podaci pohranjuju kao električni naboj. U ovom razdoblju dolazi do pojave monitora i tipkovnice te operativnog sistema. Prvi su put računala masovnije dostupna širem spektru korisnika, ponajviše zbog manjih dimenzija i veće pouzdanosti.
  • Period: to

    4. GENERACIJA

    U ovim je računalima korištena VLSI tehnologija ili vrlo veliki integrirani (VLSI) sklopovi. Kao rezultat toga, nazvani su mikroprocesori. Intel je bila prva tvrtka koja je razvila mikroprocesor. Računala četvrte generacije postala su moćnija, kompaktnija, pouzdanija i pristupačnija te su koristili manje energije. Ova generacija proizvela je prvo “osobno računalo” ili PC koje je razvio IBM. Korišteni su svi jezici visoke razine poput Jave i C++ koji su razumljivi programerima i korisnicima,
  • Period: to

    5. GENERACIJA

    S ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka, 80-tih se godina u Japanu počela proizvoditi peta generacija računala. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici. Više.