-
logaritamsko računalo
To je sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima (množenje se pretvara u zbrajanje, djeljenje u oduzimanje) -
Pascalina
To je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator, ili "Step Reckoner", bio je mehanički uređaj za osnovne aritmetičke operacije, izumio ga je njemački matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz. Prvi put je predstavljen 1673., a funkcionalna verzija dovršena je 1694. godine, nakon Leibnizove smrti. -
diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj, izum engleskog matematičara Charlesa Babbagea, uređaj je za automatsko obavljanje diferencijalnih i integralnih operacija. Prvi koncept predstavljen je 1822., ali izgradnja nije bila dovršena kada je Babbagea preminuo. -
analitički stroj
Analitički stroj je koncept univerzalnog računala koji je razvio Charles Babbage oko 1837. godine. To je bio korak dalje od diferencijalnog stroja i uključivao je sposobnost izvođenja općih aritmetičkih i logičkih operacija. Iako nikada nije izgrađen dok je Charles živio, smatra se značajnim korakom u razvoju ideje modernih računala. -
sortirni stroj
- godine - Herman Hollerith izumio je sortirni stroj, stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Po tom "sortiranju" podataka je i nazvan sortirnim strojem.
-
Mark1
Mark 1, ili Harvard Mark I, bio je prvi veliki elektromehanički računar izgrađen na Harvard Sveučilištu. Bio je ogroman uređaj, koristio elektromagnetske sklopke za aritmetičke operacije te se programirao pomoću bušenih kartica. -
Z3
Z3 je prvo programabilno digitalno računalo, izgradio ga je njemački inženjeri Konrada Zusea. Bio je prvi uređaj koji je koristio perforirane filmove za programe. -
ENIAC
prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. -
Period: to
1. generacija
Prva generacija računala koristila je elektronske cijevi, bila je velika i trošila puno energije. ENIAC je bio simbol ove ere. Računala su se koristila za znanstvena i vojna istraživanja, a punch-card sustavi bili su uobičajeni za unos podataka. -
UNIVAC
UNIVAC (Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalno dostupan elektronički računar u SAD-u, završen 1951. godine. Razvijen je u tvrtki Eckert-Mauchly Computer Corporation. UNIVAC je koristio vakuumsku cijev za obradu podataka i bio je korišten za analizu rezultata predsjedničkih izbora 1952. godine. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računala koristila je tranzistore umjesto elektronskih cijevi, što je rezultiralo manjim, jeftinijim i pouzdanijim sustavima. Pojavili su se assemblerski jezici, poput COBOL-a i FORTRAN-a, olakšavajući programiranje. Korištene su magnetne jezgre za pohranu podataka, a razvijena su i mini-računala, kao što je IBM-ov System/360. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala obilježena je tranzistorima na integriranim krugovima (IC), što je smanjilo veličinu, povećalo brzinu i smanjilo potrošnju energije. Magnetne trake i diskovi poboljšali su pohranu podataka. Uvedeni su visokorazinski jezici poput Algola, BASIC-a i PL/I, olakšavajući programiranje. Razvijeni su operacijski sustavi s vremenskim dijeljenjem i višekorisničke mogućnosti. -
Period: to
4. generacija
Četvrta generacija računala obilježena je ključnim inovacijama. Mikroprocesori su integrirali sve na jednom čipu, smanjujući veličinu i troškove. Pojavila su se osobna računala, šireći uporabu, a grafička korisnička sučelja olakšala su interakciju. Internet revolucija promijenila je globalnu povezanost, dok su prijenosna računala omogućila mobilnost. Paralelna obrada i cloud computing poboljšali su performanse i dostupnost resursa. -
Period: to
5. generacija
Peta generacija računala naglašava umjetnu inteligenciju (AI) i inovativne tehnologije. Ključne značajke uključuju razvoj računala s naprednim sposobnostima učenja, paralelno računanje, super-računala za kompleksne projekte, integraciju inteligentnih robota, eksperimentalno korištenje kvantnih bitova, razvoj bržih komunikacijskih mreža, te integraciju AI u pametne uređaje i biotehnologiju.