Inf

Povijesni razvoj računala (Iva Štrok,1.c)

  • logaritamsko računalo

    logaritamsko računalo
    Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd.
    https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36981
  • Pascalina

    Pascalina
    Mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Pascalina kalkulator sastavljen od međusobno povezanih zupčanika.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Gottfried Willhelm Leibniz je izumio Leibnizov kalkulator koji je poboljšao binarni brojevni sustav te je temelj svih digitalnih računala. Obavlja četiri računske operacije, zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje.
  • diferencijalni stroj

    diferencijalni stroj
    Charles Babbage se smatra ocem računala.1822. smišlja nacrt za diferencijski stroj koji se nije uspio izraditi zbog
    svoje složenosti te je tek 1991. Britanski znanstveni muzej izgradio stroj. Njegov se stroj koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice.
  • analitički stroj

    analitički stroj
    Charles Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima neke od elemenata svih suvremenih
    računala:
    ○ binarni brojevni sustav
    ○ ulazno-izlazna jedinica, unose se podatci koji se mogu ispisati
    ○ jedinica za pohranjivanje podataka, koristile su se bušene kartice
    ○ središnja jedinica, tj. jedinica za obradu podataka
    ○ programski jezik, postojao je skup naredbi s kojim se upravljalo podatcima i funkcijama središnjih jedinica
  • sortirni stroj

    sortirni stroj
    1. godine H. Hollerith je izumio sortirni stroj, stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Sortirni stroj spada u elektromehaničke strojeve. Stroj se koristio za ubrzanje postupka brojanja glasova. Brojanje glasova je na ovaj način bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja. Ovaj prvi sortirni stroj smatra se začetnikom elektromehaničke obrade podataka. https://www.rtl.hr/zivotistil/tehnologija/3440891/znate-li-sto-je-sortirni-stroj-i-kako-je-sortirni-stroj-nastao/
  • Z3

    Z3
    Računalo Z3 dovršeno je ratne 1941. godine i bilo je instalirano u Berlinu. Konrad Zuse jedan je od najzaslužnijih ljudi za razvoj računala. Izradio je znamenito računalo nazvano Z3. Bilo je to revolucionarno postignuće jer se radilo o prvom funkcionalnom računalu u svjetskoj povijesti. Bilo je to elektromehaničko računalo, za rad se koristilo osim električnih i pokretni mehanički dijelove. Bilo je pokretano pomoću programa i posjedovalo je Turing-kompletnu mogućnost računanja.
  • Mark1

    Mark1
    Računalo Mark 1 bilo je visok čak 25 metara, dug 16 m, a dubok gotovo 1 m te je težio pet tona. Bili su manji i brži. Ulazni podaci sastojali su se od trake za bušenje, a izlaz je bio serija bušenih kartica/ispisa. Osovina je nosila oko 3 okretaja u sekundi. Izdali su riječi duljine od 23 decimalna mjesta, izračuni su rađeni u decimalnim brojevima.
    https://hr.flipperworld.org/pc/racunalo-mark-1-prvo-americko-programabilno-racunalo-velicina-mogucnosti-godina-pustanja-u-pogon
  • ENIAC

    ENIAC
    ENIAC prvo je veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji. Izgradila ga je istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i J. W. Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za vojsku. Imao je masu oko 30 tona. Programiralo se vanjskim slogovima utikača i preklopnika. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. Označio je početak razdoblja digitalnih računala.
  • Period: to

    1.generacija

    Početkom 1946. godine napravljeno je prvo elektroničko računalo opće namjene ENIAC . ENIAC je imao oko 18.000 elektronskih cijevi, 30 kilometara kabela, a težina ENIAC-a bila je 30 tona. ENIAC je uspio izvesti 5000 dodavanja u sekundi. Poboljšanje s ovim računalom je mogućnost pohranjivanja podataka u memoriju. Ovu ideju razvio je John von Neuman i tako postavio znanstvene temelje za današnja računala. Nakon ENIAC-a, stvoreno je prvo komercijalno računalo UNIVAC.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13 tona. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora.
    https://povijest.hr/nadanasnjidan/racunalo-univac-koje-je-tezilo-13-tona-1951/
  • Period: to

    2.generacija

    Walter Brattain, John Bardeen i William Schockley izumili su novi elektronički element 1947. godine, tranzistor . Glavno svojstvo tranzistora je poluvodljivost silicija. Računala s tranzistorima imala su mnogo manje dimenzije. U tom su razdoblju razvijeni prvi programski jezici.
  • Period: to

    3.generacija

    Godine 1959. Jack Kilby je napravio integrirani krug. Riječ je o novom elektroničkom elementu još manjih dimenzija, ali s većim mogućnostima.
  • Period: to

    4.generacija

    Godine 1971. inženjer elektronike Martian Hoff napravio je središnji čip, mikroprocesor. Prvi procesor napravio je INTEL pod imenom 4004.
  • Period: to

    5.generacija

    Godine 1980. pojavio se novi pristup arhitekturi računala, nazvan RISC, koji se, za razliku od tradicionalnog pristupa CISC arhitekturi, temeljio na jednostavnim, ali bržim CPU performansama. Značajke su procesori koji izvršavaju više instrukcija u isto vrijeme, povećan koncept sigurnosne memorije, procesori za multimedijske aplikacije itd. Pokušava se simulirati funkcioniranje ljudskog mozga, razvijaju se računalne mreže.