-
Logaritamsko računalo
Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Stroj koji je imao nazupčene kotače koji su omogućavali automatsko zbrajanje i oduzimanje. Radio je tako što su se brojevi unosili okretanjem kotačića povezanih zupčanicima. Zupčanici, njih 6,7 ili 10, pomicali su brojčanik te se na nizu prozorčića ispisivao rezultat. -
Leibnizov kalkulator
Sastojao se od stupnjevitog valjka koji je služio kao prijenosni dio, a na jednoj je svojoj polovici imao zupčanike različitih dimenzija. Svaki je dio valjka bio spojen s jednim zupčanikom uređaja za namještanje s osam mjesta. Pri namještanju nekog određenog broja, pomicao se zupčanik u smjeru osovine do mjesta na kojem je valjak imao odgovarajući broj zubaca. Rezultati su se očitavali na jednom brojčaniku sa šesnaest mjesta. Ručnom polugom zakretao se zupčanik naprave za namještanje. -
Diferencijalni stroj
Mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Stroj se koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. -
Analitički stroj
Imao je sve elemente današnjih računala (binarni brojevni sustav, ulazni i izlazni uređaj, memoriju, središnju jedinicu za obradu podataka i programe). Sastoji se od više od 25 000 mehaničkih dijelova, težio 13,6 tona. -
Sortirni stroj
Prvi moderni stroj za obradu podataka (nije obavljao aritmetičke operacije nego je prebrojavao podatke). Kreiran je za potrebe popisa stanovništva 1890. godine (obrada popisa stanovnika 1890. trajala je 6 tjedana, a prethodna 7.5 godina). Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. Bušene kartice su papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak. -
Z3
Prvo relejno elektromehaničko računalo s jednostavnim programiranim upravljanjem, temeljeno na binarnom brojevnom sustavu. -
Mark1
Prvo elektromehaničko računalo temeljeno na elektromehaničkim relejima. Bio je dugačak 17 metara, visok 2,5 metra, težio 5 tona i imao nešto manje od milijun dijelova. Za jedno zbrajanje je trebao sekundu, a dijelio je za 15 sekundi. -
ENIAC
Prvo veliko elektroničko računalo čija je prva zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku. Zauzimao je oko 140 m², imao masu oko 30 t, a sastojao od približno 18000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Programiralo se vanjskim slogovima utikača i preklopnika, a ulazno-izlazna jedinica sastojala se od prilagođenih IBM-ovih čitača i bušača kartica. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. -
Period: to
1. generacija (1946. – 1958.)
Računala I. generacije za rad upotrebljavaju elektronske cijevi. Odlikuju se velikim dimenzijama, velikom potrošnjom energije i velikim zagrijavanjem za vrijeme rada te malom pouzdanošću u radu. Ulaz i izlaz podataka obavljali su se putem bušenih kartica, a programiralo se isključivo u strojnom jeziku. -
UNIVAC
Universal Automatic Computer prvo računalo za komercijalnu upotrebu, temeljeno na tranzistorima. Bilo je prvo računalo koje je radilo s brojčanim i tekstualnim informacijama. Sastavljen je pretežno od elektronskih cijevi, te zauzimao prostor veličine jedne sobe (težak 10 tona), a trošio je i mnogo energije (125 kW). Voda kojom su cijevi bile hlađene toliko se zagrijavala da se koristila za grijanje prostorija. -
Period: to
2. generacija (1959. – 1963.)
Računala II. generacije umjesto elektronske cijevi imala su poluvodičke elemente – tranzistore. Poboljšanja u usporedbi s I. generacijom jesu: smanjenje dimenzija i potrošnje energije, manje zagrijavanje u radu, veća pouzdanost te programiranje simboličkim programskim jezicima. -
Period: to
3. generacija (1964. – 1970.)
Tranzistori su zamijenjeni integriranim krugovima. Dimenzije računala znatno su smanjene u usporedbi s prethodnom generacijom. -
Period: to
4. generacija (1971. – 2023.)
Odlike te generacije su uporaba integriranih krugova velikog stupnja integracije te pojava mikroprocesora. Sve karakteristike prethodne generacije znatno su poboljšane. Mikroprocesori su omogućili jeftinu proizvodnju računala malih dimenzija i velikih mogućnosti obrade podataka. -
Period: to
5. generacija (1980. – 2023.)
Razvija se u naprednijim zapadnim zemljama i Japanu. Odlike te generacije su umjetna inteligencija, prepoznavanje govora i razvoj nanotehnologije.