-
logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo je sprava kojom su se izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od čvrstoga dijela s utorom, po kojem klizi pomični dio i pomičnoga okvira s kazaljkom za poravnavanje. Na štapu i jeziku se nalaze ljestvice brojeva i neke funkcije... Računa se na osnovi poučaka o logaritmima prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje... William Oughtred je konstruirao prvo logaritamsko računalo, 1632. godine. -
Pascalina
Pascalina je stroj koji je izumio Blaise Pascal, 1642. godine. Stroj zbraja i oduzima velike brojeve. To je pravokutna kutija duga oko 30 centimetara i visoka 8 centimetara koja na vrhu ima 8 rotirajućih diskova koji su podijeljeni prema broju jedinica s kojima svaki radi. Na svakom disku se nalazi ukupno dva kotača koji služe za određivanje broja s kojim se radi u svakom od njih. Iznad svakog diska nalazi se broj koji se mijenja ovisno o načinu na koji je svaki kotač postavljen. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator je izumio Gottfried Wilhelm Leibniz, 1672. godine. Stroj je bio sličan Pascalini. Mogao je zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Taj stroj nije bio pouzdan i upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala. -
diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Izumio ga je Charles Babbage, 1822. godine. Preporučio je izradu stroja društvu Royal Astronomical Society referatom "Note on the application of machinery to the computation of very big mathematical tables". Stroj nije bio dovršen jer je Britanska vlada prestala financirati projekt. -
analitički stroj
Analitički stroj je proširenje ideja diferencijalnog stroja. Izumio ga je Charles Babbage, 1833. godine. Taj stroj ima elemente modernih računala kao što su: binarni sustav, ulazno-izlazna jedinica, jedinica za pohranu podataka, centralna jedinica za obradu i programski jezik. -
sortirni stroj
Sortirni stroj je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Izumio ga je Herman Hollerith, 1890. godine. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. Bušene kartice su papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak. Upotrebljavale su se sve do polovice 20. stoljeća. -
Z3
Z3 je računalo koje je izumio njemački inženjer Conrad Zuse u Berlinu, 1941. godine. Bilo je to prvo radno programibilno, potpuno automatsko digitalno računalo na svijetu. Koristi 2300 releja, izvodi binarnu aritmetiku s pomičnim zarezom i ima duljinu riječi od 22 bita. Programski kod bio je pohranjen na bušenom filmu. Početne vrijednosti unesene su ručno. Računalo je uništeno zbog bombardiranja Berlina krajem 1943. godine. -
Mark1
Mark1 je elektromehaničko programibilno računalo koje je izumio Howard Aiken u suradnji s IBM-ovim stručnjacima, 1943. godine. Računalo je dugo 15,3 m, visoko 2,4 m i mase 5 t. Sastojao se od oko 750 000 odvojenih dijelova. Upotrebljavalo se za računanje u topništvu, balistici i planiranju. Za unos i izlaz koristio je tri čitača papirne vrpce, dva čitača kartica, bušilicu za kartice i dva pisaća stroja. Za zbrajanje dva broja bilo je potrebno između tri i šest sekundi. -
ENIAC
ENIAC je prvo veliko elektroničko računalo koje je izgradila istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann, 1945. godine. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se i za znanstvene proračune. Imao je masu 30 t, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Označio je početak razdoblja digitalnih računala. -
Period: to
1. generacija
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u razdoblju između 1946. i 1958 godine. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. Programski jezici koje je koristila prva generacija računala bili su: FORTRAN i COBOL. Računala su bila golema, trošila su mnogo električne energije, bila su nepouzdana i brzo su se kvarila. -
UNIVAC
UNIVAC je jedan od najranijih komercijalnih računala koje su izumili John Presper Eckert i John Mauchly, 1951. godine. Dizajniran je kao komercijalno računalo za obradu podataka, a namijenjeno zamjeni tadašnjih računovodstvenih strojeva s bušenim karticama. Mogao je čitati 7200 decimalnih znamenki u sekundi što ga čini najbržim poslovnim strojem koji je dotad napravljen. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u razdoblju između 1959. i 1963. godine. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Povećana je pouzdanost stroja. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u razdoblju između 1964. i 1970. godine. Treća generacija računala koristi integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Programski jezici su bili: PL/1 i BASIC. -
Period: to
4. generacija
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u razdoblju od 1971. do 2023. godine. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Računala postaju dostupna širim masama. -
Period: to
5. generacija
Peta generacija računala se počela razvijati u Japanu u razdoblju od 1980. do 2023. godine s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Pojavljuju se nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija, ekspertni sustavi robotika i prirodni jezici.