Povijesni razvoj računala

Abakus

3000 BCE

Abakus je drevna računaljka podrijetlom iz Azije koju su koristili mnogi stari narodi: Sumerani, Egipćani, Grci i Perzijanci. Postoji više verzija abakusa, a najpoznatiji je japanski – soboran.

Logaritamske tablice

1614

Služile su za olakšavanje i ubrzavanje računanja. Prve logaritamske tablice izradio je John Napier (1614), a sadržavale su prirodne logaritme. Henry Briggs objavio je (1617) tablice koje su sadržavale dekadske logaritme brojeva od 1 do 1000. Johannes Kepler objavio je (1624) svoju verziju logaritamskih tablica. Logaritamske su tablice tijekom vremena postajale sve veće i točnije i objavljivale su se dok ih kalkulatori i računala nisu istisnuli iz uporabe.

Pascalina

1642

Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Gottfreid Wilhelm Leibniz 1672. godine izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi.

Diferencijalni stroj

1822

Charles Babbage izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. To je bio vrlo složen i skup projekt te stroj nikad nije bio dovršen.

Analitički stroj za računanje

1833

Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora; tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. Po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj; njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas.

Sortirni stroj

1890

Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva.

Z3

1942

Prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre. Izradio ga je Konrad Zeuse.

Mark 1

1943

Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo Mark 1. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova.

Colossus - computer

1943

Engleski matematičar Alan Turing je sa svojim timom izradio računalo Colossus koji je dešifrirao njemačke tajne poruke, šifrirane njemačkim strojem za šifriranje Enigma; prvi put se pojavljuju elektronske cijevi. Turing je svoj stroj nazvao computer.

ENIAC

1951

Početkom 1946. godine izrađeno je prvo elektroničko računalo opće namjene ENIAC. Temeljni elektronički element bila je elektronička cijev. Sadržavao je oko 18000 elektroničkih cijevi, 30 kilometara kabla, a težina je bila 30 tona. Mogao je izvesti 5000 zbrajanja u sekundi. Napredak kod ovog računala je mogućnost spremanja podataka u memoriju. Ovu zamisao je razvio J. von Neuman i tako je postavio znanstvene temelje za današnja računala. Nakon ENIAC-a nastaje prvo komercijalno računalo UNIVAC 1.

Tanzistor

1959

Walter Brattain, John Bardeen i William Schockley izumili su 1947. godine novi elektronički element, tranzistor. Glavno svojstvo tranzistora je polu-provodljivost silicija. Računala s tranzistorima imala su puno manje dimenzije. U ovom se razdoblju razvijaju i prvi programski jezici.

Integrirani krug

1965

Jack Kilby izradio je 1959. godine integrirani krug. To je novi elektronički element još manjih dimenzija, ali veće mogućnosti.

Mikroprocesor

1971

Elektroničar Marsijan Hof izradio je godine središnji čip, mikroprocesor. Prvi procesor izradila je tvrtka INTEL pod nazivom 4004.

RISC

1980

Javlja se novi pristup arhitekturi računala, nazvan RISC, koji se za razliku od tradicionalnog pristupa arhitekturi CISC, temelji na jednostavnoj, ali bržoj izvedbi procesora. Značajke: procesori koji izvršavaju istodobno veći broj instrukcija, povećani koncept pričuvne memorije, procesori za multimedijsku primjenu, itd.