Mezopotamija, Perzija i Egipat

Otkriće pisma

3500 BCE

Sumerani su prvi izumili slikovno pismo, a kasnije i klinasto pismo.

Ujedinjenje Egipta

3100 BCE

Vladar Gornjeg Egipta i osnivač I. dinastije Menes porazio je Donji Egipat i tako ujedinio Egipat.

Staro egipatsko kraljevstvo

2500 BCE

Traje od 2700. - 2200. g. pr. Kr. Razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. Širenje Egipta i gradnja prvih piramida. Zoser (Đoser) je bio najvažniji vladar tog razdoblja.

Lugalzagesi

2360 BCE

Lugalzagesi bio je najznačajniji sumerski vladar. Vladao je oko 70 godina. Osvaja nekoliko sumerskih gradova i proglašava se kraljem.

Sargon

2340 BCE

Akadski vođa Sargon Akadski osvaja sumeranske gradove i nastaje prvo veliko svjetsko carstvo ( od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva).

Prvo međurazdoblje

2200 BCE

Velika kriza Egipta i raspad Stare države. Traje otprilike 2200. - 2040. g. pr. Kr. Prvo međurazdoblje obilježila je decentralizacija zemlje, socijalni nemiri i upadi stranaca.

Razdoblje III. dinastije Ura - " Sumerska renesansa "

2100 BCE

Sumerski vladari grada Ura zavladali su područjem oko Mezopotamije. Obilježila ga je pojačana izgradnja hramova (zigurata).

Srednje egipatsko kraljevstvo

2040 BCE

Srednje egipatsko kraljevstvo osnovao je vladar Mentuhotep II. Najvažniji vladar Srednjeg Egipatskog kraljevstva bio je Sesostris III. On širi državu, jača gospodarstvo te vrši centralizaciju zemlje

Hamurabijev zakonik

1800 BCE

Babilonski vladar Hamurabi u 18. st. pr. Kr. sastavlja zakonik. Iz Hmurabijevog zakonika mogu se iščitati jasno određeni slojevi društva. U njemu su propisane kazne za pojedine zločine.

Drugo međurazdoblje

1700 BCE

Nova kriza nakon smrti Sesostrisa III. Drugo međurazdoblje traje otprilike 1786. - 1552. g. pr. Kr. U Egipat prodiru Hiksi i preuzimaju vlast. Donose nova oružja (bojna kola, te broncu) i grade novu prijestolnicu u delti Nila.

Nova egipatska država

1550 BCE

Sredinom 16. st. pr. Kr. vladari grada Tebe pokreću oslobodilački rat protiv Hiska. Hiski su protjerani, te je stvorena Nova egipatska država. Osnivač države bio je faraon Amozis I. Velika osvajanja i gospodarski i kulturni procvat bila su glavna obilježja Nove države.

Kraljica Hatšepsut

1498 BCE

Gradi veliki hram u Deir el Bahriju. Poduzima trgovačku ekspediciju u Punt .

Vjerska reforma

1400 BCE

Faraon Amenofis IV. započinje vjersku reformu. Kao najvažnijeg boga proglašava Atona. Nakon njegove smrti reforma je odbačena.

Asirija

1400 BCE

Asirija je država država u sjevernoj Mezopotamiji. Glavni grad Asirije bio je Ašur, na rijeci Tigris. Asirija je u početku bila vrlo slaba država te je bila pod stranom vlašću. Tek u 14.st.pr.Kr. Asirija je postala moćna te se počela širiti. Asirski ratnici bili su vrlo okrutni (etničko čišćenje) te je asirska vojska bila stalna, u odnosu na druge.

Ramzes II.

1300 BCE

Zadnji veliki egipatski vladar. Ratovao je s Hetitima u Prednjoj Aziji. Bio je vrlo popularan među podanicima i nije zabilježena niti jedna pobuna protiv njegove vlasti. Neke njegove gradnje poput hrama Ramzeseuma kod Tebe i hrama u Abu Simbelu spadaju u najčuvenije spomenike Egipta.

Perzija

1000 BCE

Perzijska plemena nastanjivali su brdoviti prostor jugozapadnog Irana. Živjeli su pod vodstvom obitelji Ahemenida sa središtem u gradu Anšanu.

Aurbanipal

700 BCE

Najznačajniji asirski vladar, za vrijeme njegove vladavine Asirija je bila najveća. Vladao je Mezopotamijom, Sirijom, Palestinom i Egiptom.U Ninivi je utemeljio biblioteku s oko 30000 glinenih pločica.

Novobabilonska država

626 BCE

Kladejci su nametnuli svoju vlast Babilonu i gospodarski i kulturni procvat južnoj Mezopotamiji. Vrhunac moći države doživjela je za vrijeme vladavine Nabukodonosora II.

Nabukodonosor II.

597 BCE

Napredak zemlje omogućilo je Nabukodonosoru II. i vođenje velikih osvajačkih pohoda usmjerenih prema ostacima nekadašnjeg asirskog teritorija, a provalio je i u Egipat. u jednom od pohoda osvojio je i židovsko kraljevstvo Judu.

Uspon Perzije

550 BCE

Uspon Perzije otpočeo je kada je vladar Kir II. Veliki preuzeo vlast u Mediji ( prvo carstvu koje je nastalo na području današnjeg Irana)

Kir II. Veliki

539 BCE

Novobabilonska država je propala zbog napada perzijskog kralja Kira Velikog koji se proglasio zakonitim nasljednikom.

Kambiz II.

525 BCE

Kirov nasljednik Kambiz II. osvaja Egipat.

Darije I.

500 BCE

Perzijski vladar, širi Perziju u Europu. Neuspješno ratuje protiv Grka. Uvodi novac - darik. Gradio je ceste i organizirao prvu poštu

Aleksandar Veliki

330 BCE

Aleksandar Veliki pobjeđuje Darija III. i osvaja Perziju.