HRVATSKA OD 1918. DO 1939. GODINE

  • prekid svih državno-pravnih odnosa s Austro-Ugarsko

    Nastanak prijelazne države Slovenaca, Hrvata i Srba
  • HRVATSKI SABOR

    HRVATSKI SABOR
    Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Zgrada Hrvatskoga sabora, Saborska palača, nalazi se na Gornjem gradu u Zagrebu. Hrvatski je sabor jednodomno zakonodavno tijelo (parlament) s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Na temelju općega i jednakoga biračkoga prava, zastupnike se bira tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na razdoblje od četiri godine.
  • Period: to

    KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA

    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija, naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine, a prestala postojati uspostavom Demokratske Federativne Jugoslavije. Kralju Petru II. Karađorđeviću je zabranjen povratak u zemlju 29. studenoga 1943. godine, te je na približno istom području proglašena republika dana 29. studenoga 1945. godine.
  • Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.

    Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.
    Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. označava krvavo gušenje protivnika jugounitarizma po zapovjedi komesara zagrebačke policije Grge Angjelinovića nad pripadnicima Kr. hrvatskog domobranstva koji su prosvjedovali na Trgu bana Jelačića protiv uvlačenja Hrvatske u južnoslavensku državu bez izjašnjavanja volje ili davanja suglasnosti hrvatskoga naroda. To je bila reakcija na proslavu ujedinjenja, koju su jugounitaristi organizirali na Trgu.
  • Period: to

    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1920. - 1929.)

    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija, naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine, a prestala postojati uspostavom Demokratske Federativne Jugoslavije. Kralju Petru II. Karađorđeviću je zabranjen povratak u zemlju 29. studenoga 1943. godine, te je na približno istom području proglašena republika dana 29. studenoga 1945. godine.
  • VIDOVDANSKI USTAV

    VIDOVDANSKI USTAV
    Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
  • Seljačko-demokratska koalicija

    Seljačko-demokratska koalicija
    Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane. Koalicija je postojala od 1927. do 1941. godine. Usprkos početnim znatnim razlikama u političkim koncepcijama dvojice vođa, to je postala trajna programska koalicija, koju su ravnopravno vodili dvojica predsjednika stranaka. Zajednički su nastupali u parlamentu i u pregovorima s drugim strankama.
  • Period: to

    Kraljevina Jugoslavija (1929. - 1941.)

    Kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina. Granice su namjerno bile drukčije od etničkih granica. Glavni grad Kraljevine Jugoslavije, Beograd, nije pripadao nijednoj banovini. 1939. godine
    Dravska banovina (Ljubljana)
    Savska banovina (Zagreb)
    Vrbaska banovina (Banja Luka)
    Primorska banovina (Split)
    Drinska banovina (Sarajevo)
    Zetska banovina (Cetinje)
    Dunavska banovina (Novi Sad)
    Moravska banovina (Niš)
    Vardarska banovina (Skopje)
  • OKTROIRANI USTAV

    Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd. U hrvatskoj literaturi, kada se termin koristi, obično se misli na ustav koji je proglasio kralj Kraljevine Jugoslavije Aleksandar Karađorđević 1931. godine. Tim ustavom prekinuto je razdoblje otvorene osobne monarhističke diktature uvedene 6. siječnja 1929. godine.
  • Period: to

    Banovina Hrvatska (1939. - 1941.)

    Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
    Obuhvaćala je područje Savske i Primorske banovine te kotare Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica
  • Sporazum Cvetković - Maček

    Sporazum Cvetković - Maček
    Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije Vladko Maček. Sporazum je doveo do formiranja koalicijske vlade u kojoj je Maček postao potpredsjednik te do proglašenja Banovine Hrvatske.
  • TROJNI PAKT

    TROJNI PAKT
    Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.