-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo (logaritmar), sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator izradio je njemački filozof i matematičar Gottfreid Wilhelm Leibniz. Stroj je bio sličan Pascalini. Mogao je zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Mana mu je bila to što nije precizan i pouzdan. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Ideju je razvio J. H. Müller. 1882. Charles Babbage počeo je izgrađivati stroj, no zbog manjka sredstava stroj nije dovršen. -
Analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith njemačko-američki statističar, izumitelj sortirnog stroja na principu bušenih kartica koji se koristio pri popisu stanovništva Amerike. -
Z3
Konrad Zuse izađuje Z3, prvi programbilni kalkulator. Z3 radio je na pricipu binarne algebre. -
Mark1
Howard Aiken uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima izradio je elektromehaničko računalo MARK1. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2,5 metra, težilo je oko 5 tona, a imalo je oko 750000 dijelova. Ovo se računalo temeljilo na elektomagnetskim relejima. -
ENIAC
Eniac se smatra 1. elektroničkim računalom. Konstruktori ENIAC-a su istraživači John Mauchly i John Presper Eckert. Računalo se temeljilo na elektonskim cijevima, težio je 30 tona i trošio je jako puno energije. Dvije mane su mu bile mala memorija i nije bio programibilan. -
Period: to
1. generacija
-element za gradnju računala je elektronski cijev
-računala su golema, troše puno eelektične energije,nepouzdana i neprecizna
-računala ENIAC (težak 30 tona, trošio je 174 kWh, u jednoj sekundi mogao je obaviti 333 operacije) i UNIVAC -
UNIVAC
Tvrtka Unisys predstavlja UNIVAC 1 - prvo komercijalno dostupno elektroničko računalo. Ime je skraćenica izraza UNIVersal Automatic Computer. Sastavljen je pretežno od elektronskih cijevi, te zauzimao prostor veličine jedne sobe (težak 10 tona), a trošio je i mnogo energije. Voda kojom su cijevi bile hlađene toliko se zagrijavala da se koristila za grijanje prostorija. -
Period: to
2. generacija
-element za gradnju računala je tranzistor
-on je pouzdaniji, jeftiniji i troši puno manje energije od elektonske cijevi
-razvijaju se programski jezici COBOL i FORTRAN -
Period: to
3. generacija
-element za gradnju računala je integrirani krug ili sklop
-integrirani krug predstavlja komadiće silicija na kojem je posebnom tehnikom spojeno mnoštvo tranzistora u jedinstvenu logičku cjelinu -
Period: to
4. generacija
-element za gradnju računala je integrirani krug s visokim stupnjem integracije
-1971. godine pojavljuje se mikroprocesor koji je omogućio gradnju bržih, jeftinijih i manjih računala
-računala postaju dostupna ostalim ljudima -
Period: to
5. generacija
-započela je u Japanu s budžetom od nekoliko milijardi USD
-cilj je bio stvaranje inteligentnog računala koje bi rješavalo zadatke za koje su potrebna ljudska svojstva (inteligencija, imaginacija i intuicija)
-cilj nije ostvaren
-ključna područja istraživanja bila su: umjetna inteligencija (nije ostvareno), ekspertni sustavi, istraživanje prirodnih jezika
